Velja\u010da prevrta\u010da ili velja\u010da krevelja\u010da poznata je po svojoj klimatskoj prevrtljivosti. Mjesec je to u kojemu no\u0107u \u010dujemo nadrealne krikove ma\u010dora u sukobima za kvartovske ma\u010dke, ali i \u017eivotinjske krikove ljudi preru\u0161ene u svoje (ne)omiljene avatare kojima \u017eele nasmijati, iznenaditi, ali i \u0161okirati eventualnu publiku. Mo\u017eda bi se slo\u017eili s nama da se ma\u0161karanje, ono izvanjsko, ali i ono unutarnje, kod nekih i u nekim slojevima dru\u0161tva prote\u017ee na cijelu godinu, ipak je ono legitimno, manje-vi\u0161e opravdano i organizirano maskiranje jo\u0161 uvijek privilegirano za velja\u010du. Je li takav oblik dru\u0161tvene zabave – i kritike! – produkt modernog i zapadnog, progresivnog (?!) i osvije\u0161tenog (?!) svijeta, otkrit \u0107e vam malo istra\u017eivanje na\u0161e Rebeke Be\u0161ker. (Uredni\u0161tvo, U.P.)<\/p>\n
Zbogom meso, zbogom zimo!<\/strong><\/p>\n Tradicija obilje\u017eavanja poklada se\u017ee daleko u povijest, na\u0161e poklade svoje korijene vuku iz razdoblja ranoga kr\u0161\u0107anstva, ali je kostimiranje i skrivanje iza masaka puno starijega vijeka. U devetom stolje\u0107u, u vrijeme Grgura Velikog propisana je crkvena mjera koja obavezuje da se u ponedjeljak i utorak uo\u010di Pepelnice posti. Nedjelja koja prethodi Pepelnici nazvana je bezmesna nedjelja. Od tuda dolazi i naziv mesopust, \u0161to bi uistinu i bio doslovan prijevod latinskog pojma Carne Vale (zbogom meso). Iako postaje i tuma\u010denja da je rije\u010d karneval nastala od tako\u0111er latinskog pojma Carrus Navalis (brod na kota\u010dima). Naime, brodovi na kota\u010dima bili su dio proljetne sve\u010danosti posve\u0107ene bo\u017eici Izidi<\/em> u Italiji tijekom 14. i 15.st.<\/p>\n Ma\u0161kare ili poklade, mesopust ili fa\u0161nik\u2026<\/strong><\/p>\n Kada bismo tra\u017eili prikladan hrvatski naziv za karneval, najbli\u017ee bi bio pojam poklada<\/em>. Naime, i tu se pojavljuju dva korijena rije\u010di, jedan je poklan<\/em> (posno, mrsno zna\u010denje), drugi je stari hrvatski glagol klasti<\/em> (staviti) prisutan u kajkavskom i \u010dakavskom narje\u010dju. Blizu je i pojam ma\u0161kare<\/em> (preru\u0161avati se), dok je rije\u010d fa\u0161nik<\/em>, u\u010destal u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske. I danas postoji velika razlika izme\u0111u gradskih karnevala i onih seoskih. Gradske obilje\u017eavaju velike maskirane povorke, plakati i transparenti, plesovi pod maskama, dje\u010dje karnevalske priredbe… Kada bismo tra\u017eili predvodnika hrvatskih ma\u0161kara titula bi vjerojatno pripala Rije\u010dkom karnevalu. Rije\u010dki karneval zapravo je spoj europskog gra\u0111anskog karnevala, prije svega venecijanskog i austrijskog te elemenata folklora i mitologije starih Slavena.<\/p>\n Jedinstveni narodni obi\u010daj – Halubajski zvon\u010dari<\/strong><\/p>\n Skupno maskiranje mu\u0161karaca u identi\u010dne krznene ili runene kostime s obje\u0161enim zvonima specifi\u010dnost je ruralnih ma\u0161kara. Kao podsjetnik na te obi\u010daje i danas organizirano djeluju Cvetlinski kurenti<\/em> ili Halubajski zvon\u010dari<\/em>. Podru\u010dje Kastav\u0161tine bogato je zvon\u010darima koji su najpoznatiji ophodnici sto\u010darske pokladne magije u Hrvatskoj. Zvon\u010dari s isto\u010dnog dijela Kastav\u0161tine \u2013 Halubja opremljeni su maskama \u017eivotinjskog izgleda dok zvon\u010dari zapadne Kavstav\u0161tine umjesto maski \u017eivotinjskog izgleda nose klobuke pokrivene papirnatim cvije\u0107em. Njihova prvobitna zada\u0107a bila je tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Ogrnuti su ov\u010djim ko\u017eama i velikim zvonom na donjem dijelu le\u0111a. Na glavi imaju posebno stilizirane maske – \u010dudne \u017eivotinjske glave s crvenim ispla\u017eenim jezikom i rogovima. Odjeveni su u bijele hla\u010de i mornarske majice kratkih rukava, a u rukama imaju baltu ili ba\u010duku – stilizirani buzdovan.<\/p>\n <\/p>\n Cijeli svijet glumi! W. Shakespeare<\/em><\/strong><\/p>\n Obilje\u017eavanje karnevala karakteristi\u010dno je za cijeli svijet. Titula najpoznatijih svjetskih karnevala pripada brazilskim karnevalima. Brazilski karneval dio je brazilske kulture i nacionalnog identiteta te je usko povezan sa sambom i obilje\u017een je najve\u0107im povorkama na svijetu. Najve\u0107e su u gradovima Rio de Janeiro, Sao Paulo i Salvador. Jedan od najstarijih i najpoznatijih svjetskih karnevala zasigurno je i Venecijanski karneval<\/em> koji je zabilje\u017een jo\u0161 1268. g. u Italiji te Pohod bu\u0161ara<\/em> u gradu Moha\u010du koji su zapo\u010deli \u0160oka\u010dki Hrvati, a kojim se sve\u010dano obilje\u017eava kraj zime. Obi\u010daji s maskama \u010desti su u prijelaznom vremenu (zima-prolje\u0107e), neko\u0107 s magijskom svrhom, danas\u00a0 prete\u017eno s dru\u0161tveno-kriti\u010dkom ili zabavnom namjenom u karnevalskim doga\u0111anjima. Sakralnog su podrijetla tako\u0111er u starogr\u010dkom i japanskom kazali\u0161tu, no i u commediji dell’arte<\/em>. U suvremenom kazali\u0161tu masku mo\u017eemo definirati kao izra\u017eajno gluma\u010dko i stilsko sredstvo.<\/p>\n <\/p>\n Najizvornije maske u domoroda\u010dkim\u00a0<\/strong>kulturama <\/strong><\/p>\n Od davnina maske posjeduju zna\u010dajnu ulogu u obredima i inicijacijama pojedinih plemena. Afrikanci smatraju da ljudi mogu primorati sile prirode da se pokoravaju njihovoj volji, a kako bi im to uspjelo trebaju poznavati posebne formule ili imati predmete koji onima koji ih upotrebljavaju daju mo\u0107i jednake mo\u0107ima bo\u017eanstava. Ti predmeti naj\u010de\u0161\u0107e su kipovi koji predstavljaju mrtve, ali mogu biti i maske bogova ili predaka koje daju magi\u010dne mo\u0107i onima koji ih nose. Tako\u0111er u plemenskim kulturama maskiranje je bilo sastavnim dijelom priprema za bitke u kojima su svojim stra\u0161nim maskama nastojali zastra\u0161iti suparni\u010dke vojnike. Danas je taj dio ostao dijelom specifi\u010dnosti identiteta sve rje\u0111ih skupina domorodaca koji polako, ali sigurno nestaju u dodiru s ”modernom” i ”naprednom” civilizacijom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Velja\u010da prevrta\u010da ili velja\u010da krevelja\u010da poznata je po svojoj klimatskoj prevrtljivosti. Mjesec je to u kojemu no\u0107u \u010dujemo nadrealne krikove ma\u010dora u sukobima za kvartovske ma\u010dke, ali i \u017eivotinjske krikove ljudi preru\u0161ene u svoje (ne)omiljene avatare kojima \u017eele nasmijati, iznenaditi, ali i \u0161okirati eventualnu publiku. Mo\u017eda bi se slo\u017eili s nama da se ma\u0161karanje, ono […]<\/p>\n","protected":false},"author":50,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2],"tags":[],"class_list":["post-12076","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12076","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/50"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12076"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12076\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27201,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12076\/revisions\/27201"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}