{"id":15514,"date":"2019-02-25T08:57:46","date_gmt":"2019-02-25T08:57:46","guid":{"rendered":"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=15514"},"modified":"2019-03-22T22:23:26","modified_gmt":"2019-03-22T22:23:26","slug":"glagopedija-virtualna-glagoljska-enciklopedija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2019\/02\/25\/glagopedija-virtualna-glagoljska-enciklopedija\/","title":{"rendered":"Glagopedija \u2013 virtualna glagoljska enciklopedija"},"content":{"rendered":"

U povodu Dana hrvatske glagoljice<\/strong>\u00a0(22. velja\u010de) koji se diljem Lijepe Na\u0161e obilje\u017eio raznim manifestacijama, donosimo vam razgovor Leonarde Zelenike sa Silvijem \u0160aurom i Matejom Pehardom\u00a0 koji su u svojim studentskim danima inicirali i realizirali projekt Glagopedija – virtualna glagoljska enciklopedija kojim su na\u0161u najstariju pisanu ba\u0161tinu htjeli ne samo sa\u010duvati od zaborava, ve\u0107 i pribli\u017eiti najmla\u0111im generacijama.<\/p>\n

Spomenici izdignuti iz blata<\/strong><\/p>\n

U dana\u0161njem, modernom svijetu, kada mladi sve manje pose\u017eu za knjigama, a sve se vi\u0161e okre\u0107u \"Bascanska_ploca___by_Muha_cro\"<\/a>modernoj tehnologiji, dva studenta Filozofskog fakulteta u Osijeku s Odsjeka za hrvatski jezik i knji\u017eevnost te povijest, poigrali su se i spojili gotovo zaboravljene spomenike s modernom tehnologijom. Po\u017ee\u017eani, Matej Peharda i Silvijo \u0160aur, odlu\u010dili su iskoristiti svoje slobodno vrijeme nakon predavanja i pokazati da povijest hrvatskog jezika nije ba\u0161 tako apstraktna i dosadna kako si mla\u0111e generacije to predstavljaju. Oni su, naime, u suradnji s osje\u010dkim Fakultetom elektrotehnike, ra\u010dunarstva i informacijskih tehnologija napravili i uredili aplikaciju koja vrvi informacijama o pisanim spomenicima hrvatskog jezika. Ne\u0161to vi\u0161e o nastanku i realizaciji ovog projekta \u010duli smo od njih samih.<\/strong><\/p>\n

Kako je nastao projekt?<\/strong><\/p>\n

Silvijo:<\/strong> Na jednoj studentskoj kavi s prijateljem Mateju je sinula ideja kako bismo mog\"20171202_091025\"<\/a>li sve glagolji\u010dne spomenike iznijeti na svjetlo dana. Prijedlog smo iznijeli profesoricama na faksu i one su bile odu\u0161evljene. Obe\u0107ale su prijedlog poslati Ministarstvu jer su upravo bili otvoreni natje\u010daji za pilot projekte na planu popularizacije znanosti. U idu\u0107oj smo akademskoj godini dobili novac kojim smo kupili dva nova mobitela, jedan je imao Android platformu, a drugi je bio Windows Phone, a za koje \u0107emo kasnije prilagoditi aplikacije.<\/p>\n

Matej:<\/strong> Na faksu je bio izborni kolegij, Slavenska pisma, na kojem smo uglavnom prepisivali tekstove sa spomenika, popisivali ih, radili smo transkripcije, \u0161to zna\u010di da smo glagolji\u010dna slova transkribirali (”prevodili”) u latini\u010dno pismo i tako prevodili tekstove sa slavenskog jezika, analizirali jezi\u010dnu strukturu i sli\u010dno. Nama je to bilo zanimljivo, ali ne samo s jezi\u010dne strane, ve\u0107 i s povijesne. Obojica smo studirali i povijest i tako se pri\u010da sama po sebi zaokru\u017eila.<\/p>\n

Tko vam je pomogao da usavr\u0161ite aplikaciju? <\/strong><\/p>\n

Matej:<\/strong> Taj dio projekt odra\u0111en je u suradnji s Elektrotehni\u010dkim fakultetom gdje se uklju\u010dio na\u0161 prijatelj Luka Mandi\u0107, tako\u0111er Po\u017ee\u017eanin, i njegov kolega Matija Mari\u0107. Njih dvojica su se primili programiranja, a mi smo u Wordu obra\u0111ivali sve spomenike, zapisivali sve u tablice i slali njima, a onda su oni to ubacivali u aplikaciju.<\/p>\n

Literature je zasigurno bilo puno. Je li bilo te\u0161ko prona\u0107i sve spomenike obra\u0111ene u aplikaciji?<\/strong><\/p>\n

Silvijo: <\/strong>Da, literature je bilo jako puno, za glagolji\u010dne spomenike duplo vi\u0161e od \u0107irili\u010dnih spomenika. \u0106irili\u010dni su spomenici, usput re\u010deno, drugi dio ove aplikacije. Puno spomenika i mno\u0161tvo glagolji\u010dne literature bio je dvosjekli ma\u010d. Lista\u0161 knjige, a ni\u0161ta ne prona\u0111e\u0161. Najvi\u0161e smo, zapravo, prona\u0161li u knjigama Povijest hrvatskog jezika. To je bio izvor najva\u017enijih, najzna\u010dajnijih podataka. Vodili smo se na\u010delom reprezentativnosti, \u0161to zna\u010di da oni najva\u017eniji spomenici moraju biti tu. Jer ako napravi\u0161 Glagopediju s glagolji\u010dnim spomenicima, a da se ne spomene Ba\u0161\u010danska plo\u010da, projekt ne bi imao smisla.<\/p>\n

\u0160to vas je potaknulo da zapo\u010dnete ovakav projekt?<\/strong><\/p>\n

Silvijo: <\/strong>Ljubav prema jeziku op\u0107enito, s posebnim naglaskom na kolegij Staroslavenski jezik. Obojica smo na tom kolegiju ve\u0107 na prvoj godini aktivno sudjelovali na svim vje\u017ebama i predavanjima pa smo kolegij polo\u017eili odmah na zimskom roku i to je nekako samo po sebi nastavilo te\u0107i. Tu smo napravili dobar temelj, sprijateljili se s profesoricama. One su vidjele da smo mi ozbiljni, da smo kadri odraditi ono \u0161to nam one zadaju i tako se sve zakotrljalo.<\/p>\n

Koliko vam je trebalo da usavr\u0161ite aplikaciju?\"IMG_9253\"<\/a><\/strong><\/p>\n

Silvijo: <\/strong>To je trajalo tijekom \u010ditave akademske godine. Radili smo u intervalima. Kad smo imali puno obaveza na faksu, onda smo rad na aplikaciji ostavljali po strani, a kada smo imali vi\u0161e slobodnog vremena, tada smo intenzivnije radili.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Matej:<\/strong> Nije bilo velikog pritiska tijekom godine, ali kad je do\u0161ao kraj, onda smo morali stisnuti. Tada smo se dnevno s profesoricom znali \u010duti do deset puta. Ona nas je savjetovala \u0161to treba promijeniti, izbaciti, dodati itd. To je bilo u devetom mjesecu, a do tada je bilo dosta le\u017eerno.<\/p>\n

Kako funkcionira aplikacija?<\/strong><\/p>\n

Silvijo: <\/strong>Aplikacija ima izbornik koji nudi glagolji\u010dne ili \u0107irili\u010dne spomenike. Ako odaberete glagolji\u010dne, onda se prvo otvore sva stolje\u0107a od 9. do 19. I sada, ako izaberete 9. stolje\u0107e, otvori se lista svih spomenika iz toga stolje\u0107a. Koji vas spomenik zanima najvi\u0161e na njega kliknete i otvori se stranica na kojoj pi\u0161u najva\u017eniji podatci o tom spomeniku, poput osobnih iskaznica. Kao \u0161to na na\u0161im osobnim iskaznicama pi\u0161u najosnovniji podatci o nama, tako smo i mi htjeli da na spomeni\u010dkim iskaznicama pi\u0161u najosnovniji podatci. Vodili smo se mi\u0161lju \u201emanje je vi\u0161e\u201c \u2013 vrlo jednostavan i pregledan izbornik. Nismo htjeli ni\u0161ta komplicirati.<\/p>\n

Jeste li imali potporu profesora?<\/strong><\/p>\n

\"IMG_9204\"<\/a>Silvijo<\/strong>: Jesmo, i to cijelo vrijeme. Tu bih posebno istaknuo asistenticu Veru Bla\u017eevi\u0107 Krezi\u0107. Ona je vi\u0161e sura\u0111ivala s nama, nego profesorica koja je i njoj nadre\u0111ena. Stvarno su nam bile podr\u0161ka, ali i primjer jer kad student vidi entuzijazam kod svoga profesora onda i on postane motiviraniji. One su zapravo i zaslu\u017ene \u0161to je prijedlog poslan u Ministarstvo jer bez njihove potpore za taj pilot projekt od aplikacije ne bi bilo ni\u0161ta. Investicija bi bila preskupa za sa faks jer se na godi\u0161njoj razini radi o preko dvadeset tisu\u0107a kuna.<\/p>\n

Mislite li da \u0107ete jednoga dana mo\u0107i iskoristiti aplikaciju u nastavi?<\/strong><\/p>\n

Matej:<\/strong> Ho\u0107emo. Dalo bi se od toga sva\u0161ta napraviti, a zasigurno bi i u\u010denicima bilo zanimljivije.<\/p>\n

Mislite li da projekt ima svijetlu budu\u0107nost?<\/strong><\/p>\n

Matej:<\/strong> Sigurno da ima. Ne znam sada je li na sre\u0107u ili na \u017ealost \u0161to mi vi\u0161e ne radimo na njemu, to \u0107e nam vrijeme re\u0107i, ali zasigurno dok su profesorice, koje su i nama pomagale, jo\u0161 uvijek tamo, ima svijetlu budu\u0107nost.<\/p>\n

Jeste li na po\u010detku o\u010dekivali da \u0107ete projekt dovesti do kraja?<\/strong><\/p>\n

Silvijo:<\/strong> Jesmo. To je bio cilj, a kada \u010dovjek ima cilj, onda to nekako ide svojim tijekom.<\/p>\n

Matej: <\/strong>Imali smo mali plan od kojeg smo povremeno odskakali, ali sve smo zavr\u0161ili. Neke rokove smo ru\u0161ili, neke smo pomicali, ali to je sve bilo zato da se napravi kako treba. Va\u017eno da je do krajnjeg datuma sve bilo gotovo.<\/p>\n

Istra\u017euju\u0107i o aplikaciji nai\u0161la sam na tekst na samim stranicama Filozofskog fakulteta Osijek u kojem stoji da su va\u0161e profesorice nagra\u0111ene godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti za projekt \u201eGlagopedija \u2013 virtualna glagoljska enciklopedija\u201c. Kako vi gledate na tu nagradu s obzirom da se va\u0161a imena nigdje ne spominju, a bili ste nositelji projekta?<\/strong><\/p>\n

\"glagopedija\"<\/a>Silvijo: <\/strong>Iskreno, nisam ba\u0161 ne\u0161to previ\u0161e upu\u0107en u pravna pitanja. Mi smo potpisali autorske ugovore, znamo koliko smo truda ulo\u017eili u \u010ditav projekt i vjerujem da Bog sve vidi i da \u0107e nam se kad-tad sav trud vratiti. A to \u0161to \u010desto ljudi dobiju neka priznanja, bila to materijalna ili neka druga, \u0161to sad.<\/p>\n

Matej: <\/strong>Ja ne mislim da je to ne\u0161to lo\u0161e. I Silvijo i ja smo \u010destitali profesoricama i one su nama tako\u0111er odgovorile \u010destitkom. Mi nismo ni znali da su se one kandidirale za nagradu, ali to nije njihova nagrada, to je nagrada ove aplikacije. Nismo mi tu ne\u0161to previ\u0161e isklju\u010deni. Neki bi se, pretpostavljam, jako zamjerili profesoricama, ali to je isto sigurno od \u010dovjeka do \u010dovjeka. Mi znamo da smo napravili dobar posao i to je nama dovoljno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U povodu Dana hrvatske glagoljice\u00a0(22. velja\u010de) koji se diljem Lijepe Na\u0161e obilje\u017eio raznim manifestacijama, donosimo vam razgovor Leonarde Zelenike sa Silvijem \u0160aurom i Matejom Pehardom\u00a0 koji su u svojim studentskim danima inicirali i realizirali projekt Glagopedija – virtualna glagoljska enciklopedija kojim su na\u0161u najstariju pisanu ba\u0161tinu htjeli ne samo sa\u010duvati od zaborava, ve\u0107 i pribli\u017eiti […]<\/p>\n","protected":false},"author":61,"featured_media":15521,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[212,2],"tags":[],"class_list":["post-15514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/61"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15514"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15524,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15514\/revisions\/15524"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15521"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}