{"id":17745,"date":"2019-10-14T07:36:56","date_gmt":"2019-10-14T07:36:56","guid":{"rendered":"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=17745"},"modified":"2019-10-25T11:34:01","modified_gmt":"2019-10-25T11:34:01","slug":"intervju-s-doc-dr-sc-dariom-hrupecom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2019\/10\/14\/intervju-s-doc-dr-sc-dariom-hrupecom\/","title":{"rendered":"Intervju s doc. dr. sc. Dariom Hrupecom"},"content":{"rendered":"

Za nama je Tjedan svemira koji ove godine slavi svoju prvu desetgodi\u0161njicu. Kao i do sada, na\u0161a \u0161kola tih bi dana ugostila predava\u010da koji bi novim i zanimljivim \u010dinjenicama rasvijetlio ionako brojne nepoznanice o beskrajnom svemiru. Ove je godine taj zadatak prihvatio doc. dr. sc. Dario Hrupec s osje\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera govore\u0107i na temu Sedam zapanjuju\u0107ih \u010dinjenica o svemiru<\/a> o kojoj mo\u017eete vi\u0161e saznati na prilo\u017eenoj poveznici jer je predavanje u cijelosti objavljeno na jednom hrvatskom portalu. Budu\u0107i da bi bila neopisiva \u0161teta ne iskoristiti ovakvu priliku, zamolili smo profesora Hrupeca da nam odgovori na prekonekoliko na\u0161ih pitanja \u0161to je on doista radosno prihvatio, a na \u010demu mu od srca zahvaljujemo.<\/p>\n

Pitanja su u suradnji s voditeljem novinarske dru\u017eine sastavile Lucija Morvaj, Lana Grgi\u0107 i Andrea Budimli\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Deset je godina otkako se obilje\u017eava Tjedan svemira<\/em>. Koji je povod obilje\u017eavanju tjedna svemira?<\/p>\n

Svjetski tjedan svemira<\/em> proglasila je Op\u0107a skup\u0161tina Ujedinjenih naroda kao tjedan u kojem se u cijelom svijetu odr\u017eavaju razne aktivnosti (predavanja, tribine, radionice, izlo\u017ebe) kojima se pa\u017enja javnosti skre\u0107e na znanost i tehnologiju, osobito onu vezanu uz svemir, te ono \u010dime znanost i tehnologija doprinose boljitku \u010dovje\u010danstva. Taj tjedan po\u010dinje 4. listopada, na dan kad je 1957. godine lansiran prvi umjetni satelit Sputnik 1 i zavr\u0161ava 10. listopada, na dan kad je 1967. godine potpisan temeljni me\u0111unarodni akt svemirskoga prava skra\u0107eno nazvan Ugovor o svemiru<\/em>.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zar nemamo dosta problema sa Zemljom i na Zemlji?<\/p>\n

Da bismo na\u0161li rje\u0161enja za mnoge probleme koji nas neposredno okru\u017euju obi\u010dno te probleme trebamo razmotriti iz \u0161ire perspektive. Op\u0107enito je temeljna znanost pogonski motor za primijenjenu znanost i tehnologiju. Ako ugasite motor, primijenjena znanost i tehnologija jo\u0161 \u0107e jedno vrijeme i\u0107i po inerciji, a onda \u0107e stati. Drugim rije\u010dima, ako \u017eelite korist od znanosti, ako \u017eelite prakti\u010dne stvari koje \u0107e koristiti \u010dovje\u010danstvu onda morate imati i pogonski motor za to \u2013 temeljnu znanost, primjerice istra\u017eivanja elementarnih \u010destica ili istra\u017eivanja kozmi\u010dkih objekata.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Jedno tipi\u010dno ljudsko-zemaljsko pitanje \u2013 imamo li mi ikakve koristi od svemira?<\/p>\n

Pa mi smo dio svemira. Svemir nam je, u \u0161irem smislu, dom. Energija koja neprekidno dolazi sa Sunca omogu\u0107uje \u017eivot na Zemlji. Elementi od kojih smo gra\u0111eni nastali su procesima u svemiru. Ukratko, bez svemira ne bi bilo ni nas. No, pitanje na koje ste ciljali je vjerojatno:\u00a0 imamo li mi ikakve koristi od istra\u017eivanja<\/em> svemira. Imamo, temeljna istra\u017eivanja pokre\u0107u primijenjena istra\u017eivanja i razvoj novih tehnologija. Korist nije neposredna, nije trenuta\u010dna, ponekad nije ni predvidiva, ali uvijek postoji.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Trebamo li se bojati svemira?<\/p>\n

Sli\u010dno kako pomorci ka\u017eu za more, treba imati po\u0161tovanja prema prirodnim “silama”, prema okru\u017eenju kojem nismo prilago\u0111eni. Zemljina je povr\u0161ina, \u010dak i ne cijela nego neki njezini dijelovi, si\u0107u\u0161no okru\u017eenje kojem je \u010dovjek prilago\u0111en. \u010cim se maknete izvan atmosfere ulazite u podru\u010dje iznimno niske temperature, sna\u017enog zra\u010denja, nepostojanja kisika za disanje. Na nekim kozmi\u010dkim objektima imate pak iznimno visoku temperaturu, ogromni tlak, sna\u017eno gravitacijsko polje, u svakom slu\u010daju, iznimno nepogodne uvjete za \u010dovjeka. Ali, \u010dak i na Zemlji, objekti iz svemira mogu nas ugroziti. Primjerice, s vremena na vrijeme na Zemlju mo\u017ee pasti veliki asteroid ili komet. Mala tijela padaju svakodnevno, ali pad ve\u0107eg tijela mogao bi nam jako \u0161tetiti, ne samo ljudima nego op\u0107enito \u017eivotu na Zemlji. Ne bih rekao da se moramo ba\u0161 bojati, ali trebamo i svemir, poput mora, po\u0161tivati. I naravno, \u0161to svemir bolje poznajemo to se lak\u0161e mo\u017eemo nositi s opasnostima koje nas mogu sna\u0107i.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ka\u017eete da se svjetlost giba jednakom brzinom kroz vakuum koja iznosi pribli\u017eno 300 000 km\/s. No, je li vam poznato postoji li ograni\u010denje brzine svemirom za svemirske letjelice \u2013 rakete, satelite itd? Ho\u0107e li se mo\u017eda jednom uspostaviti?<\/p>\n

Da, postoji ograni\u010denje. Mo\u017eda to nisam dovoljno naglasio. Ograni\u010denje brzine, tema s kojom sam zapo\u010deo predavanje, ne odnosi se samo na svjetlost nego na sva materijalna tijela, dakle jednako na elektron kao i na svemirsku letjelicu.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Vi ste to izjavili\/napisali, a mi to cijelo vrijeme osje\u0107amo \u2013 teorije o svemiru te\u0161ko je shvatiti, a i kad ih se shvati, \u010desto ih je te\u0161ko prihvatiti. Mo\u017ee li se poludjeti promi\u0161ljaju\u0107i o svemiru? Ba\u0161 kao i o Bogu. Kao da su nedoku\u010divi\u2026 Predaleki\u2026<\/p>\n

Ne bih ba\u0161 rekao da bi promi\u0161ljanje o svemiru, ili promi\u0161ljanje o Bogu, bio razlog od kojeg bi netko poludio. Od \u010dega \u010dovjek poludi, i \u0161to to uop\u0107e zna\u010di, prije bi nam mogla objasniti psihologija u kombinaciji s neuroznanostima. Te\u0161ke teme zahtijevaju puno ulo\u017eenog vremena. Ali kad \u010dovjek jednom po\u010dne razumijevati stvari onda to donosi zadovoljstvo i \u017eelju za novim spoznajama. U kona\u010dnici nemate ludilo nego radost!<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Kako to da je \u010dovjek tako uznosit, a tako je si\u0107u\u0161an i nemo\u0107an u svemirskoj perspektivi?<\/p>\n

Uznosit je ba\u0161 onda kad te svemirske perspektive nije svjestan, kad je zatvoren u svoje uske okvire. Spoznavanje svemira zato mo\u017ee biti dobar put da se \u010dovjek poku\u0161a osloboditi svojih okova: predrasuda, oholosti, netolerancije i raznih ideologija i ideopoklostava.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Je li fer (po\u0161teno) misliti da smo u svemiru sami?<\/p>\n

Fer (ili po\u0161teno) je ljudska kategorija. \u017divot op\u0107enito, ni priroda, ni svemir ne moraju nu\u017eno biti fer. Ja ne tvrdim da jesmo sami. Rekao sam samo da “druge” zasad nismo na\u0161li. To ne zna\u010di da ih nema. Ali zasad nemamo potvrde o \u017eivotu izvan Zemlje. Neke ljude ve\u0107 i ta \u010dinjenica zabrinjava. No, mo\u017eda smo samo nestrpljivi.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to vi ka\u017eete \u2013 jesu li ljudi koji istra\u017euju svemir ljudi vjere i nade?<\/p>\n

Kao i u svim strukama, neki jesu neki nisu. Mo\u017eda me\u0111u astronomima ili me\u0111u pjesnicima ima vi\u0161e ljudi vjere i nade nego, primjerice, me\u0111u politi\u010darima. Mogu\u0107e. Ne znam je li netko radio takva istra\u017eivanja. U svakom slu\u010daju, u svakoj struci \u0107ete na\u0107i \u010dasne iznimke. I ne\u010dasne.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Svi\u0111a nam se onaj stih grupe TBF koji ka\u017ee:<\/p>\n

Zato letin visoko iznad napa\u0107enog tla
\nDaleko iznad poimanja dobra i zla
\nVisoko gore, ka suncu, u nebesa
\n(di se gu\u017evaju poruke sms-a).<\/p>\n

Volim i ja TBF. Ovi bi se stihovi mogli tuma\u010diti onako kao \u0161to sam ranije napisao: da nam svemir daje vi\u0161u perspektivu iz koje razne “va\u017ene stvari” iz svakodnevnog \u017eivota postaju smije\u0161ne i glupe.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nalaze li fizi\u010dari\/astrofizi\u010dari nekakav mir\/utjehu\/bijeg u prostranstvu svemira?<\/p>\n

Mnogi znanstvenici i umjetnici to nalaze u samom \u010dinu stvaranja, u realizaciji svoje kreativnosti. Einstein je dobar primjer. On je doslovno bio rekao da ga uranjanje u rad (a tad se bavio op\u0107om relativno\u0161\u0107u koja je temeljna matemati\u010dka teorija za opis svemira)\u00a0 mir\/utjehu\/bijeg od problema svakodnevnog \u017eivota (a problema je tad imao puno: i bra\u010dnih i financijskih i drugih).<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Je li gu\u017eva u bli\u017eem svemiru oko Zemlje? Ima li svemirskog otpada (uga\u0161eni sateliti\u2026) kako mo\u017eemo vidjeti u nekim filmovima?<\/p>\n

Da, u orbiti se gomila sve vi\u0161e otpada i on postaje sve opasniji za aktivne satelite i svemirske letjelice. Mislim da se jo\u0161 uvijek ni\u0161ta ne poduzima po tom pitanju, ali uskoro \u0107e trebati.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Vi ste zavr\u0161ili doista zahtjevan fakultet, zanima Vas ne\u0161to skroz zanimljivo, ali \u010desto nedoku\u010divo i te\u0161ko shvatljivo. Kada Vas je to po\u010delo zanimati?<\/p>\n

Najvi\u0161e upravo u ovo va\u0161e vrijeme, u srednjoj \u0161koli. No, to nije pravilo. Neki interese razviju ranije, neki kasnije. Neki, na\u017ealost, nikada.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Smatrate li da je vrijedno studiranja takvih fakulteta da bi zavr\u0161ili u \u0161kolama i predavali fiziku i na taj se na\u010din borili sa znanstvenom nepismeno\u0161\u0107u?<\/p>\n

\"\"<\/a>Svako je studiranje\/u\u010denje vrijedno truda jer to radite prvenstveno za sebe, za svoje vlastito obrazovanje. \u010cak i da se tom svojoj strukom ne bavite, u\u010denje nije bilo uzalud. U\u010de\u0107i fiziku u sebe \u0107ete ulagati puno. A ho\u0107ete li na kraju predavati u \u0161koli, na fakultetu ili raditi ne\u0161to sasvim drugo, to je zasad manje va\u017eno. \u010covjek s vremenom svoje interese razvija, formira, otvaraju se nove perspektive i nove mogu\u0107nosti. Za deset ili dvadeset godina postojat \u0107e poslovi o kojima danas ni ne sanjamo. Ako ste bili usko specijalizirani u svojem \u0161kolovanju, te\u0161ko da \u0107ete se tome lako prilagoditi. Ako imate \u0161iru bazu, a fizika to sigurno daje, onda imate bolje \u0161anse sna\u0107i se. Ukratko: da, isplati se.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Gdje u Hrvatskoj mo\u017ee raditi vrstan fizi\u010dar\/astrofizi\u010dar poput Vas?<\/p>\n

Sveu\u010dili\u0161ta i znanstveni instituti mjesta su gdje mo\u017eete raditi znanstvena istra\u017eivanja u temeljnim znanostima na svjetskoj razini. Postoje i tvrtke, javne i privatne, u kojima fizi\u010dari rade primijenjena istra\u017eivanja. No, mnogi fizi\u010dari rade i u tvrtkama koje se bave informacijskim tehnologijama pa i u bankama. Naravno, na takvim mjestima ne istra\u017euju nove zakonitosti u prirodi nego primjenjuju metode koje fizi\u010dari ina\u010de koriste u nekim drugim kontekstima.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Mo\u017eete li na\u0161im \u010ditateljima ukratko objasniti kakav je to nocebo efekt<\/em>?<\/p>\n

Nisam za to stru\u010dan, ali mogu mo\u017eda pomo\u0107i da se stvar demistificira. Nocebo je po u\u010dincima obrnut od placeba, ali fizi\u010dki mehanizam odnosa um-tijelo vjerojatno je isti. Kod placeba ste uvjereni da \u0107e vam lijek ili postupak pomo\u0107i pa to doprinosi pozitivnim u\u010dincima. Kod noceba ste uvjereni da vam lijek ili postupak ne\u0107e pomo\u0107i pa to doprinosi negativnim u\u010dincima. Kako sve um djeluje na tijelo, i obrnuto, nije do kraja poznato. Znamo da ti u\u010dinci postoje, da ponekad djeluju sna\u017eno, ponekad slabo, ponekad ne djeluju. Znamo mnoge detalje te zanimljive pri\u010de, ali puno toga jo\u0161 ne znamo. No, neuroznanosti jako napreduju zadnjih godina. Jedna od knjiga na tu temu koju upravo \u010ditam i koju vam mogu preporu\u010diti je: V. S. Ramachandran, PRI\u010cLJIVI MOZAK \u2013 Potraga neuroznanstvenika za onim \u0161to nas \u010dini ljudima<\/em>, Tim press, Zagreb, 2013.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditali smo da ste potpisali peticiju protiv HTV-ove emisije Na rubu znanosti. Mo\u017eete li nama laicima objasniti \u0161to s njom nije u redu?<\/p>\n

\u201eEmisija Kre\u0161imira Mi\u0161aka, koja je na svojim po\u010decima mo\u017eda i bila na rubu, davno je prekora\u010dila rub znanosti i nepovratno se otisnula u svijet nadnaravnog. Postala je dobra zabava koja uveseljava \u0161iroku javnost, prirodno sklonu raznim oblicima vjere u nadnaravno.\u201c<\/em><\/p>\n

Peticija nije tra\u017eila ukidanje emisije nego tretiranje te emisije kao zabavnog programa pa shodno tome i premije\u0161tanje u domenu zabavnog programa \u0161to bi otvorilo slobodni prostor za kvalitetni znanstveni program. Problem je vrlo jednostavan: emisija Na rubu znanosti<\/em> pod znanost prodaje ono \u0161to nije. Tvrdi da je znanost za ono \u0161to nije znanost. A takav postupak se zove obmana ili la\u017e. \u0160iroka javnost ionako nema jasnu sliku znanosti pa ovakve obmane jo\u0161 vi\u0161e zamu\u0107uju vodu. Ako vas emisija na Na rubu znanosti zabavlja, gledajte ju. Nije to problem. Problem je ako vas Kre\u0161imir Mi\u0161ak uvjeri da su ljudi-gu\u0161teri, lete\u0107i tanjuri, telepatija i sli\u010dne stvari znanstvene teme. Nisu. Usput, HTV nije Na rubu znanosti<\/em> stavio u zabavni program, ali je znanstvenicima dao prostora za znanstvene emisije. Iako se to nigdje tako izravno ne govori, emisija Tre\u0107i element<\/em> jedna je od posljedica peticije. Osobno sam na radiju i televiziji gostovao gotovo sto puta (http:\/\/lapp.irb.hr\/~dhrupec\/radioTV\/) pa se ne mogu po\u017ealiti da znanstvenici nisu dobili priliku govoriti. Svejedno, Na rubu znanosti<\/em> nije znanstvena emisija. Problem je \u0161to se predstavlja kao znanstvena emisija. Eto.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Me\u0111u nama mladima dosta je popularna emisija Teorija velikog praska<\/em> u kojoj se tako\u0111er javljaju sli\u010dna pitanja \u2013 ”znanstvena”. Koliko je u njoj znanstvenoga, ako ste uop\u0107e upoznati s tom sreijom?<\/p>\n

Teorija velikog praska je vrlo zabavna serija iz koje mo\u017eete sva\u0161ta nau\u010diti i pritom se jo\u0161 zabaviti. Naravno, likovi poput Sheldona Coopera su jako kli\u0161eizirani, no takva je cijela filmska industrija zabave. Nije lo\u0161a serija, meni se osobno svi\u0111a. Ali, to naravno nije znanstveni program. U znanstveni program pripadao bi Kozmos<\/em> koju vodi Neil de Grasse Tyson (ili izvorni Kozmos<\/em> kojega je davno, prije nego ste vi ro\u0111eni, vodio Carl Sagan).<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u017dive li bolje od vas ovi, kako ih nazivate, \u0161arlatani i prodava\u010di magle koji \u017eive na ra\u010dun naivnih ljudi kojih je, kako opet tvrdite, sve vi\u0161e u ovom vremenu ekonomske krize?<\/p>\n

\u201eNa svim na\u0161im televizijama, u novinama i na internetu, pseudoznanstvenici nude na\u0161oj intuiciji uvjerljiva, ali znanstveno nedokazana i nedokaziva rje\u0161enja. Pla\u0161e nas trovanjima iz aviona, GMO hranom i zra\u010denjem mobitela, a propagiraju lije\u010denje homeopatijom i bioenergijom, metodama koje nisu zadovoljile nijedno ozbiljno znanstveno testiranje.\u201c<\/em><\/p>\n

Ne znam \u017eive li bolje. No kako god \u017eivjeli, nije dobro ako \u017eivite od toga da varate ljude.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Smatrate da su \u0161kole te koje trebaju razvijati skepti\u010dnost i kriti\u010dnost. Mislite da \u0161kole uop\u0107e imaju \u0161anse naspram svih medija koje i sami navodite \u2013 TV-a, novina i Interneta \u2013 koji \u0161ire pseudoznanstvena nedokazana i nedokaziva rje\u0161enja<\/em>?<\/p>\n

Nisam zapravo siguran ni da \u0161kole to mogu. S druge strane, nisu ni mediji ti koji donose samo lo\u0161e stvari. U medijima mo\u017eete na\u0107i gomilu gluposti, ali i obilje izvrsnih edukativnih sadr\u017eaja. Odluka je na onome koji bira. Problem je naravno, da \u010dovjek bez iskustva ne zna \u0161to odabrati. Ste\u0107i dobro obrazovanje (a \u0161kolovanje i obrazovanje nisu ista stvar, na\u010delno mo\u017eete biti \u0161kolovani i neobrazovani, kao i obrnuto) nije nimalo jednostavno.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to na koncu mo\u017eete poru\u010diti na\u0161im u\u010denicima?<\/p>\n

\u010citajte \u0161to vi\u0161e. Pro\u010ditajte sve lektire s preporu\u010denog popisa, a naro\u010dito one s nepreporu\u010denog popisa. \u010citajte knji\u017eevnost, filozofiju, beletristiku, publicistiku, znanstveno-popularizacijske knjige. Zgodan izbor za dobar po\u010detak samoobrazovanja je knjiga Willa Duranta Najve\u0107i umovi i ideje svih vremena. <\/em>Razmi\u0161ljajte o pro\u010ditanom i raspravljajte o tome jedni s drugima.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za nama je Tjedan svemira koji ove godine slavi svoju prvu desetgodi\u0161njicu. Kao i do sada, na\u0161a \u0161kola tih bi dana ugostila predava\u010da koji bi novim i zanimljivim \u010dinjenicama rasvijetlio ionako brojne nepoznanice o beskrajnom svemiru. Ove je godine taj zadatak prihvatio doc. dr. sc. Dario Hrupec s osje\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera govore\u0107i na […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":17747,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[212,211,2],"tags":[],"class_list":["post-17745","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-predavanja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17745"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17745\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17947,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17745\/revisions\/17947"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}