![\"\"](\"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/DSC_2489.jpg\")
<\/a>Program u Maloj dvorani sv. Terezije Avilske zapo\u010deo je molitvom, koju je predvodio biskup Antun. Pozdravljaju\u0107i nazo\u010dne ravnatelje, profesore, u\u010ditelje i druge djelatnike katoli\u010dkih \u0161kola i za\u017eeljev\u0161i im blagoslovljenu novu godinu, biskup im je zahvalio za \u017ertvu i ljubav koju ula\u017eu u mladi nara\u0161taj. Potom je navijestio evan\u0111eoski ulomak iz Lukina evan\u0111elja o hodo\u010da\u0161\u0107u svete obitelji u Jeruzalem kada su Marija i Josip nakon tri dana prona\u0161li dvanaestogodi\u0161njeg Isusa u hramu. Biskup je ponajprije upozorio na to kako je Isus oti\u0161ao od svojih da bi sjeo me\u0111u u\u010ditelje, slu\u0161ao ih i pitao. Kazao je: \u201eOvaj na\u0161 susret ima upravo taj smisao, da Isus sjedne s nama i da najprije mi njega slu\u0161amo, pa onda ga pitamo i do\u0111emo do odre\u0111enih odgovora koje \u0107emo znati svjedo\u010diti i onima mla\u0111ima kada budemo sjeli s njima, razgovarali s njima, slu\u0161ali ih i pitali.\u201c<\/p>\nSredi\u0161nji dio prvoga dijela bilo je predavanje koje je odr\u017eao dekan Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u \u0110akovu prof. dr. Vladimir Dugali\u0107 na temu \u201eIdentitet u\u010ditelja u katoli\u010dkoj \u0161koli\u201c. Govore\u0107i o posebnosti katoli\u010dkih \u0161kola, prof. Dugali\u0107 je kao polazi\u0161te naveo \u010detiri podru\u010dja odgoja: fizi\u010dki, intelektualni, dru\u0161tveni i vjerski. Rekao je da pravi odgoj podrazumijeva izgradnju cjelovite osobe, a posebnost katoli\u010dkih \u0161kola jest upravo duhovna dimenzija odgoja. Stoga, nastavio je prof. Dugali\u0107, djelatnik katoli\u010dke \u0161kole treba tra\u017eiti istinu, ali i tu djelatnu istinu svjedo\u010diti svojim \u017eivotom. Nadovezuju\u0107i se na biskupov uvodni govor istaknuo je kako spoznaja nije primarni cilj \u0161kole, nego odgoj kako bi mladi ljudi mogli postati kvasac dru\u0161tva. Pozivaju\u0107i se na crkvene dokumente predstavio je ishode odgoja u katoli\u010dkim \u0161kolama i upozorio da se bez zalaganja u\u010ditelja i njegove osobne duhovnosti spomenuti ishodi te\u0161ko mogu ostvariti. Kao drugu temeljnu odrednicu katoli\u010dkih \u0161kola dekan \u0111akova\u010dkog teolo\u0161kog fakulteta izdvojio je sposobnost samorefleksije i samokriti\u010dnosti koje podrazumijevaju individualni pristup u\u010deniku. To je jedini na\u010din formiranja sna\u017enog identiteta mladoga \u010dovjeka. To je uistinu va\u017eno, kazao je prof. Dugali\u0107, jer o takvim mladima ovisi budu\u0107nost Crkve i dru\u0161tva.<\/p>\n<\/a>Slijede\u0107i evan\u0111eoski tekst, biskup je potom progovorio i o drugom dinamizmu prisutnom u navije\u0161tenom odlomku, a koji je potrebno unijeti me\u0111u djelatnike katoli\u010dkih \u0161kola. Pripomenuo je kako evan\u0111elist u sceni Isusova djetinjstva dva puta tvrdi kako je Isus rastao u mudrosti te je naglasio: \u201eNakon prikazanja u hramu ka\u017ee evan\u0111elist: \u2018Dijete je raslo, ja\u010dalo i napunjalo se mudrosti i milost je Bo\u017eja bila na njemu\u2019. A na svr\u0161etku pro\u010ditanog odlomka tvrdi evan\u0111elist: \u2018Si\u0111e s njima, do\u0111e u Nazaret i bija\u0161e im poslu\u0161an. A majka je njegova bri\u017eno \u010duvala sve ove uspomene u svom srcu. A Isus napredova\u0161e u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi\u2019. Izazovno je pitanje: Poku\u0161avamo li djeci u na\u0161im \u0161kolama prenositi samo znanje? Va\u017eno je znanje, ali ako se ono ne pretvara u mudrost nije humanizirano. Mudrost je cjelovita \u010dovjekova sposobnost primjenjivati znanje za vlastiti rast i slu\u017eenje dru\u0161tvu oko sebe.\u201c Potaknuo je u\u010ditelje neka budu ljudi umije\u0107a kojim \u0107e u osobnom \u017eivotu, a osobito u slu\u017eenju u obitelji i \u0161koli povezivati znanja i mudrosti, slu\u017eiti oblikovanju cjelovite osobe. Ohrabrio ih je da istra\u017euju kakvi su kao u\u010ditelji, kakvi su njihovi u\u010denici, a jo\u0161 vi\u0161e da nastoje biti duhovno duboko povezani s Isusom Kristom te tragati za onim \u0161to \u0107e ispuniti njihova srca kako bi mogli rasti zajedno s u\u010denicima.<\/p>\n<\/a>Na kraju se osvrnuo na Isusovu poslu\u0161nost roditeljima i kazao kako to nije bila slijepa poslu\u0161nost kakvu se pokatkad tra\u017ei od djece. \u201eSama \u010dinjenica da je Isus ostao u jeruzalemskom hramu ve\u0107 govori o njegovoj poslu\u0161nosti. \u2018Zar niste znali da ja moram biti u onom \u0161to je Oca mojega?\u2019 Poslu\u0161nost nebeskom Ocu uvijek je na prvom mjestu, a onda dolazi druga poslu\u0161nost. Vjerujem da razumijete kako je u na\u0161em traganju za rastom silno va\u017eno neprestano pristupati s Bo\u017ejih polazi\u0161ta. Poslu\u0161nost Bogu je poslu\u0161nost poslanja ljubavi koja ide do kraja. Kakvog li dinamizma u koji bismo mi kao ljudi i u\u010ditelji trebali biti uronjeni, a onda pomagati mladima da to razumiju. \u0160to si vi\u0161e budu mogli obrazlo\u017eiti predanost za Boga i \u010dovjeka, toliko \u0107e vi\u0161e biti mudrosti u njima kao snage od koje se \u017eivi. Mudrost nije ni\u0161ta drugo nego duhovna snaga, svjetlo Duha Bo\u017ejega, duha ljubavi i njegove prisutnosti u nama.\u201c Na kraju je biskup kazao kako moli da toga Bo\u017ejega dinamizma bude \u0161to vi\u0161e u \u017eivotima djelatnika i u katoli\u010dkim \u0161kolama kako bi one mogle biti prepoznatljive po tome kako di\u0161u djelatnici i koji dah prenose u\u010denicima, a to je dah Duha Svetoga i Bo\u017eje prisutnosti. Zahvalio je svima \u0161to tako razmi\u0161ljaju, to \u017eele i tako nastoje \u010diniti.<\/p>\n<\/p>\n