{"id":1919,"date":"2015-11-30T21:46:10","date_gmt":"2015-11-30T21:46:10","guid":{"rendered":"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=1919"},"modified":"2018-12-28T14:50:05","modified_gmt":"2018-12-28T14:50:05","slug":"drustvo-zaboravljenih-korijena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2015\/11\/30\/drustvo-zaboravljenih-korijena\/","title":{"rendered":"Dru\u0161tvo zaboravljenih korijena"},"content":{"rendered":"

\u201eEuropa vi\u0161e nije centar svijeta.\u201c papa Franjo <\/em><\/strong><\/p>\n

(Iz govora u Europskom parlamentu)<\/em><\/strong><\/p>\n

Da put na\u0161ih gimnazijalaca u Bruxelles nije tek pu\u010dki mit te da Davor i Ivo nisu neka dva brata blizanca potvrdio nam je glavom i bradom dr. Davor Ivo Stier, biv\u0161i katoli\u010dki gimnazijalac iz Buenos Airesa, a danas europski parlamentarac u Bruxellesu. Na poziv svojega kolege, a na\u0161ega ravnatelja, posjetio je Po\u017eegu, to\u010dnije osniva\u010da na\u0161ih \u0161kola, msgr. dr. Antuna \u0160kvor\u010devi\u0107a, obi\u0161ao zgradu KG-a i KO\u0160-a, a na koncu se i susreo u Dvorani sv. Terezije Avilske s u\u010denicima i djelatnicima na\u0161e \u0161kole.<\/p>\n

\"DSC_0018\"<\/a>Za ovaj susret s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu koji \u0107e za manje od dva tjedna biti doma\u0107in na\u0161im kolegama \u0160kola se pripremala danima. Tako su prisutni nakon uvodne molitve pogledali film kojim smo se kao \u0161kola predstavili dr. Stieru, a nakon kratkog predstavljanja zastupnikove biografije od rodnoga Buenos Airesa, preko Samobora do Belgije, i pozdravnog govora ravnatelja \u0161kole, imali priliku dobiti kratki uvid u koncept Europske unije i ovim danima koji nisu jednostavni kako ni za Europu tako ni za Hrvatsku.<\/p>\n

Roditelji Europe su demokr\u0161\u0107ani<\/em><\/strong><\/p>\n

Dr. Stier je ponajprije u\u010denike podsjetio na ra\u0111anje prvih ideja o zajedni\u010dkoj suradnji nekih dr\u017eava Europe nakon ratnih strahota Drugoga svjetskoga rata. Radi se o Schumanovoj deklaraciji iz 1950. kojom je, na prijedlog istoimenog francuskog ministra vanjskih poslova, osnovana Europska zajednica za ugljen i \u010delik s ciljem pomirenja Francuske i Njema\u010dke, ali i stvaranja zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta i suradnje ostalih europskih zemalja. Ono \u0161to je gost predava\u010d htio istaknuti jest ono \u0161to je svim stranama koje su u\u0161le u projekt Europske unije bilo zajedni\u010dko. Istaknuo je da su svi protagonisti stvaranja ove ideje bili demokr\u0161\u0107ani \u2013 francuski ministar Robert Schuman, njema\u010dki kancelar Konrad Adenauer, talijanski premijer Alcide De Gasperi. \u201eAko \u017eelimo graditi zajedni\u010dku budu\u0107nost bez sukoba, nije dovoljno osnovati institucije, moramo tim institucijama dati jedan sadr\u017eaj, temelj na kojima \u0107emo ih graditi, a taj su temelj na\u0161li u kr\u0161\u0107anskim korijenima Europe.\u201c<\/em> nadovezao se Stier te se zapitao, \u201eGdje je danas Europa? Sje\u0107a li se Europa tih temelja? I postavlja se pitanje jesu li najve\u0107i problemi Europe financijski, politi\u010dki, institucionalni ili je u stvari problem identiteta i vrijednosti.\u201c<\/em> Podsjetio je, tako\u0111er, prisutne da su kroz \u010ditavu europsku povijest njeni oci stvarali svoj svijet uz moto ora et labora \u2013 moli i radi<\/em>. \u201eDanas ta Europa koja je zaboravila moliti, ne zna ni raditi, a to se o\u010ditovalo u svim segmentima gdje je Europa izgubila snagu i nadmo\u0107.\u201c<\/em> obja\u0161njava Stier.<\/p>\n

\"DSC_0035\"<\/a>Brojke nisu na strani Europe<\/em><\/strong><\/p>\n

Potom se osvrnuo izjave njema\u010dke kancelarke Merkel koja u svojim govorima o Europi danas spominje tri brojke \u2013 7, 25 i 50 te objasnio da stanovni\u0161tvo EU danas predstavlja tek 7% globalnog stanovni\u0161tva, dok je prije 100 godina taj postotak iznosio 15 %. Predvi\u0111anja su da \u0107e do 2050. ta brojka biti tek 5%. Istaknuo je o\u010dit problem da Europa stari, da ima ogroman demografski problem. Brojka 25 ozna\u010dava da EU \u010dini 25% globalnog BDP-a, a onih 50% ozna\u010dava polovicu svih svjetskih socijalnih beneficija. Na koncu je zaklju\u010dio: \u201eNije \u010dudo da kada je Europa okru\u017eena od Ukrajine do Libije, od istoka do zapada, jednom zonom nestabilnosti, zonom rata i kaosa, politi\u010dkih autokracija i korupcije iz kojih ljudi bje\u017ee, da ne\u0107e bje\u017eati prema Rusiji ili Saudijskoj Arabiji, ve\u0107 idu prema Europi.\u201c<\/em> te dodao: \u201eEuropa u budu\u0107nosti ne mo\u017ee uspjeti ukoliko ne rije\u0161i demografski problem, a njega ne\u0107e rije\u0161iti ako si ponovno ne postavi pitanje svojega identiteta i svojih vrijednosti koje spajaju jednog Hrvata s Ircem, \u0160panjolcem, Nijemcem.\u201c<\/em><\/p>\n

\u201eOvo je posljednja prilika za Europu!\u201c J.C. Juncker<\/em><\/strong><\/p>\n

Ni drugi pokazatelji nisu optimisti\u010dni za Europu sutra, pojasnio je Stier. Danas su u deset najuspje\u0161nijih (najbogatijih) ekonomija svijeta i 4 europske dr\u017eave \u2013 Njema\u010dka, Francuska, Italija i Velika Britanija, no prema projekcijama MMF-a do 2030. godine ostat \u0107e samo Njema\u010dka i Francuska, a 2050. samo Njema\u010dka i to kao posljednja. Tom prilikom se prisjetio Papinog posjeta Europskom parlamentu te dodao: \u201eUpravo na sve se to osvrnuo i papa Franjo kad se obratio parlamentarcima. Prva mu je re\u010denica bila protokolarna, pozdravio je prisutne, a druga mu je bila, odmah u glavu, Europa vi\u0161e nije centar svijeta. Onda nas je podsjetio na vrijednosti i korijene Europe.\u201c <\/em>I nije Papa jedini koji je nastupio s takvim stavom, to je u\u010dinio i predstavnik europskih demokr\u0161\u0107ana Jean-Claude Juncker i predsjednik Europske komisije koji je rekao da je ovo posljednja prilika za Europu jer je o\u010dito da Europa dugi niz godina ne mo\u017ee stvoriti potrebnu koheziju i to ponajprije izme\u0111u bogatih dr\u017eava sa sjevera i onih manje bogatih dr\u017eava s juga (Gr\u010dka, \u0160panjolska, Italija, Hrvatska) u kojima je me\u0111u mladima nezaposlenost \u010dak do 40%.<\/p>\n

\"DSC_0039\"<\/a>Dru\u0161tvo koje ne priznaje zajedni\u010dke korijene<\/em><\/strong><\/p>\n

Uzrok za sve ve\u0107u krizu u Europi i nemogu\u0107nost stvaranje toliko potrebne kohezije, Stier vidi u pomanjkanju solidarnosti. \u201eSolidarnost nije postignuta jer mnogi u Europi ne \u017eele priznati \u0161to ih to\u010dno u Europi spaja, da to nije novac, nije institucija, nego su vrijednosti kojih su se mnoga dru\u0161tva odrekli pa ne mogu razumjeti za\u0161to bi danas neki problem u Hrvatskoj bio problem i u, recimo, \u0160panjolskoj ili Irskoj.\u201c<\/em> smatra Stier. \u201ePovratak kr\u0161\u0107anskim vrijednostima je ono \u0161to je Europi potrebno da se mo\u017ee nositi s izazovima. Europa koja ne \u017eeli moliti, je Europa koja ne mo\u017ee raditi! Pri tom je istaknuo da su autonomija Crkve i autonomija dr\u017eave ne\u0161to \u0161to se mora po\u0161tovati, ali to ne zna\u010di da moramo i\u0107i prema radikalno sekulariziranom dru\u0161tvu u kojem \u0107e se na svaku vjeru, ne samo katoli\u010dkoj, gledati kao na nekog neprijatelja, a to se, na\u017ealost, u nekim zapadnim \u010dlanicama EU mo\u017ee osjetiti.\u201c<\/em><\/p>\n

Oslobodimo se ideologije otpada!<\/em><\/strong><\/p>\n

I, na kraju, postavlja se pitanje kako reagirati u javnom \u017eivotu. Odgovor je dao papa Franjo u svom govoru u Europskom parlamentu: \u201eMoramo se osloboditi ideologije otpada \u2013 ideologije koja temeljena na individualizmu drugoga ne do\u017eivljava. Ideologija otpada ako ne\u0107e po\u0161tivati \u017eivot kod za\u010de\u0107a, ne\u0107e ga po\u0161tivati ni kasnije. Ako se mladi ne mogu uklju\u010diti na tr\u017ei\u0161te rada, dok se drugi besramno bogate, onda su ti mladi otpad, njih Europa ne treba.\u201c <\/em>\u201eDru\u0161tvo koje je temeljeno na takvom konceptu je dru\u0161tvo bez solidarnosti.\u201c zaklju\u010dit \u0107e dr. Davor Ivo Stier. \u201eDru\u0161tvo koje se odri\u010de kapaciteta, potencijala, ideja, inovativnosti koje \u010dlanovi tog dru\u0161tva mogu dati. Umjesto te ideologije otpada, potrebna je jedna doktrina integracije, a kr\u0161\u0107ani u tom smislu imaju jednu posebnu ulogu da takvu ideologiju zagovaraju.\u201c<\/em><\/p>\n

\"DSC_0053\"<\/a>Nakon \u0161to je odgovorio na nekoliko u\u010deni\u010dkih pitanja dr. Stier se oprostio sa svojim mladim doma\u0107inima, a za Samobor ili Bruxelles po\u0161ao je sa doista simboli\u010dnim poklonima (replikom Rudinske glave, slavonskim pralinama \u00a0te doma\u0107im proizvodima tvrtke Grbi\u0107 d.o.o) koji bi ga jednom sutra<\/em> mogli podsje\u0107ati na Katoli\u010dku gimnaziju s pravom javnosti u Po\u017eegi.<\/p>\n