{"id":19333,"date":"2020-05-24T09:44:42","date_gmt":"2020-05-24T09:44:42","guid":{"rendered":"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=19333"},"modified":"2020-05-24T09:46:11","modified_gmt":"2020-05-24T09:46:11","slug":"neograniceni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2020\/05\/24\/neograniceni\/","title":{"rendered":"(NE)ograni\u010deni"},"content":{"rendered":"

Kad je u po\u010decima vremena Bog stvarao svijet bio je to raj na zemlji u kojem je vladao sklad koji ni\u0161ta nije moglo pomutiti. Bog je potom stvorio \u010dovjeka na svoju sliku i postavio ga gospodarom toga raja na zemlji. Kako bi ipak proku\u0161ao njegovu vjernost i zahvalnost, dao je tom nesretniku slobodu da s tim rajem i u tom raju \u010dini \u0161to ga volja. Od tada pa do danas nepomu\u0107eni mir i sklad ve\u0107 dugo nisu na cijeloj zemlji, a \u010dovjek je s darovane slobode tako\u0111er u\u010dinio razna \u010duda i \u010dudesa, i to takva da se nad plavim planetom, pa i nad njim samim, nadvila tamna i neizvjesna sjena njegove budu\u0107nosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u017divimo u vremenu, priznali to ili ne, ograni\u010denih sloboda, ali na prostoru koji su i mnogi i nerijetko nazivali ‘rajem na zemlji’, ‘Bogom danom zemljom’, ‘komadom zemlje \u0161to ju je Bog za sebe sa\u010duvao’. I kao takvu, mnogi su je za sebe htjeli \u0161to ne zna\u010di da ne\u010diji pogledi i danas nisu upereni u nju. Tko bi rekao da \u0107e od onoga raja s po\u010detka vremena koji se protezao cijelim planetom, ostati tek neka mjesta koja se mogu podi\u010diti ili ne mogu po\u017ealiti da im nedostaje pitke vode, \u010distoga zraka, plodne zemlje, bujne i zdrave \u0161ume\u2026pa, na koncu, tko se za tim djeli\u0107ima i ne bi polakomio.<\/p>\n

Kako bi si posvijestili da je oko nas netaknuta priroda kao svjedok praraja koji je dan \u010dovjeku na u\u017eivanje, na\u0161 KG-ovski Pegaz ponovno je ra\u0161irio svoja krila i u vremenu nametnute nesigurnosti i nepovjerenja vinuo se jednom od najljep\u0161ih papu\u010dkih staza do bisera Parka prirode Papuk \u2013 Jankovca. Sastali smo se vo\u0111eni \u017eeljom da napokon iza\u0111emo iz neprirodne i fizi\u010dke i psihi\u010dke karantene, da se odmaknemo od perfidnih medija koji su polako ali sigurno utjerali ljudima strah u kosti, da se sastanemo o\u010di u o\u010di i da nesputano komuniciramo mimo ograni\u010denih i nesigurnih i nepouzdanih virtualnih kanala, da se ohrabrimo i jo\u0161 vi\u0161e oja\u010damo veze u novom \u0161kolskom dru\u0161tvu, da napokon stolicu, fotelju i kau\u010d zamijenimo ugodnom \u0161etnjom, ali i pomalo zahtjevnim planinarenjem Bogom danim Papukom.<\/p>\n

Na najljep\u0161oj mogu\u0107oj rekreaciji \u2013 obnovi i tijela i duha i du\u0161e \u2013 ovoga puta sudjelovalo je 11 u\u010denika i jedan voditelj. \"\"<\/a>\u010cetvrti pohod \u0160PD-a ”Pegaz” imao je za cilj pro\u0107i jednu od najpopularnijih planinarskih staza po Papuku koja kre\u0107e od ostatka ostataka veli\u010dkih bazena, preko Staroga grada do vrha Lapjak, potom preko Tauberovih stijena do Nevolja\u0161a i Jezerca, Talijanskim jarkom do Jankovca i preko Duboke nazad do Velike. Ova se \u010detvrta ruta pokazala poprili\u010dno izazovnom, ali i neopisivo lijepom, dok je vrhunac svoje ljepote imala na izleti\u0161tu Jankovac koji nazivaju papu\u010dkim biserom jo\u0161 od vremena grofa Jankovi\u0107a koji je prvi prepoznao i u\u017eivao u ljepotama ovoga lokaliteta.<\/p>\n

I dok prizivamo u sje\u0107anje staze i ledine, odmori\u0161ta i rudine, duma\u010de i grebene, floru i faunu koje su nas pratile na na\u0161em \u010detvrtom pohodu, zapravo bijegu od nametnutih ograni\u010denosti, mo\u017eemo zajedno s Albertom Einsteinom potvrditi da nam priroda skriva svoje tajne jer je veli\u010danstvena, a ne jer je varalica<\/em> (za razliku od \u010dovjeka, op. a.).<\/p>\n