{"id":1955,"date":"2015-11-30T22:30:32","date_gmt":"2015-11-30T22:30:32","guid":{"rendered":"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=1955"},"modified":"2018-12-28T14:49:57","modified_gmt":"2018-12-28T14:49:57","slug":"strossmayer-prije-strossmayera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2015\/11\/30\/strossmayer-prije-strossmayera\/","title":{"rendered":"Strossmayer prije Strossmayera"},"content":{"rendered":"

\"DSC_0059\"<\/a>Nikada nije kasno sjetiti se dobrih predavanja, va\u017enih tema o velikim ljudima koje je povijest mo\u017eda nepravedno zaboravila, a \u010dovjek namjerno ili nenamjerno zakasnio s vrednovanjem njihovih postignu\u0107a. Da vas netko danas pita tko je najve\u0107i mecena u hrvatskoj povijesti, sigurno bismo se svi slo\u017eili da se radi o biskupu Josipu Juraju Strossmayeru. No tko je biskupu Strossmayeru utro stazu, tko je podigao \u0110akovo do statusa biskupskog gradi\u0107a koji \u0107e kasnije biskup Strossmayer pozlatiti<\/em>, tko je bio zaslu\u017eni mecena prije velikog \u0111akova\u010dkog mecene Strossmayera, to je mnogima manje poznato.<\/p>\n

U prostorijama Glazbene \u0161kole Matica hrvatska ogranak u Po\u017eegi u suradnji sa Srednjom strukovnom \u0161kolom Antuna Horvata iz \u0110akova organizirala je predavanje upravo o tom \u010dovjeku koji je nepravedno ostao u sjeni velikog biskupa Strossmayera. Radi se o biskupu Antunu Mandi\u0107u, ro\u0111enom Po\u017ee\u017eaninu, koji je po svojoj poslovnosti i sposobnosti bio poznat po cijeloj Habsbur\u0161koj Monarhiji, a osobito cijenjen i na samom Be\u010dkom dvoru. O 200. godi\u0161njici ro\u0111enja ovoga znamenitog Po\u017ee\u017eanina predstavljena je monografija Adama Filipovi\u0107a Hendeltalskog \u201e\u017divot biskupa Mandi\u0107a\u201c, a u \u010dije nas je predstavljanje uvela dr. Vesna Vla\u0161i\u0107.<\/p>\n

\"DSC_0063\"<\/a>Da je vrijedno spomenuti se ovakvog \u010dovjeka koji je iz malene \u0111akova\u010dke sredine stvorio grad koji je podigao oko svog biskupskog dvora, pivovare, svilane, zoolo\u0161kog vrta, visoke teolo\u0161ke \u0161kole koja je bila otvorena i u\u010denicima laicima, a koja danas djeluje kao Bogoslovni fakultet, posvjedo\u010dio je mr. sc. Luka Marijanovi\u0107, profesor s Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u \u0110akovu. Izdvojio je i jednu zanimljivu \u010dinjenicu u znak izuzetne poslovi\u010dnosti biskupa Mandi\u0107a za kojeg je rekao da mu je sve \u010dega se dohvatio i\u0161lo od ruke. Naime, za svoju biskupiju i katedralu od Be\u010da je tra\u017eio orgulja\u0161a, a Be\u010d mu je zbog svih njegovih zasluga (bio je poput Leonarda da Vincija zadu\u017een kao arhitekt za gradnju i odr\u017eavanje obrambenih gradova diljem Monarhije) poslao Mozartovog \u0161urjaka\u00a0Jakoba Haibela \u010dije je skladbe na koncu prera\u0111ivao i sam Bethoven. Biskup Mandi\u0107 bio je zadu\u017een i za reformu \u0161kolstva i hrvatskoga pravopisa, ali je i kao mecena pomagao brojne \u0161kolarce i studente od kojih mo\u017eemo istaknuti jo\u0161 jednog Po\u017ee\u017eanina \u2013 Antuna Kani\u017eli\u0107a.<\/p>\n

U drugom dijelu ve\u010deri prisutnima su predstavljene prve izvorne slavonske praline koje su zajedno sa svojim u\u010denicima proizveli\u00a0djelatnici Srednje strukovne \u0161kole Antuna Horvata iz \u0110akova. Praline su izra\u0111ene u \u010dast gore spomenutoga Mozartovog \u0161urjaka Jakoba Haibela \u010dije ime i nose.<\/p>\n

\"DSC_0065\"<\/a> Izuzetnost osobe biskupa Antuna Mandi\u0107a, ro\u0111enog Po\u017ee\u017eanina, mo\u017ee se i mora promatrati u kontekstu (ne)vremena u kojem je djelovao, ali zasigurno i nakon ovih dvjesto godina od njegova ro\u0111enja. \u0160to Po\u017eega danas zna o ovom svestranom pojedincu iz 18. st.? Ako do sada malo ili ni\u0161ta, a onda od danas, kroz monografiju upravo o njemu, puno vi\u0161e.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n