{"id":23722,"date":"2021-10-05T08:05:20","date_gmt":"2021-10-05T08:05:20","guid":{"rendered":"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=23722"},"modified":"2021-10-05T09:12:15","modified_gmt":"2021-10-05T09:12:15","slug":"interliber-odgoden-nas-izlet-u-zagreb-ne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2021\/10\/05\/interliber-odgoden-nas-izlet-u-zagreb-ne\/","title":{"rendered":"Interliber odgo\u0111en, na\u0161 izlet u Zagreb ne"},"content":{"rendered":"

Oj ti vilo, vilo hirovita!<\/strong><\/p>\n

Interliber odgo\u0111en, na\u0161 izlet u Zagreb ne.<\/strong><\/p>\n

U ovom ludom i hirovitom vremenu – vremenu hirovitih atmosferskih pojava, nezadovoljne i nepredvidive majke Zemlje, nestabilnog te\u010daja i gospodarstva, u vremenu hirovitih ljudi i njihovih neo\u010dekivanih odluka, mi smo se odlu\u010dili dr\u017eati svojih planova i ne mijenjati ih ni pod koju cijenu – i vidjesmo da je to dobro. Sajam knjiga Interliber ponovno je odgo\u0111en, knjigoljupci mogu u\u0161tedjeti jo\u0161 koju kunu do mo\u017eebitnog otvorenja. Mnogi su tako\u0111er odgodili posjet Zagrebu taj tjedan, no mi smo ostali pri svome planu, osmislili nove aktivnosti za svoje \u0111ake – i vidjesmo da je to bilo dobro.<\/p>\n

Ni sat vremena od Po\u017eege <\/strong><\/p>\n

U maglovito jesensko jutro (barem nas ono nije iznevjerilo i iznenadilo) zaputili smo se, ve\u0107ina prvi puta, na prvu postaju na\u0161eg zajedni\u010dkog izleta u Park prirode Lonjsko polje kojim se upravlja iz sela Krapje, a u naseljima \u010cigo\u010d, Repu\u0161nica, Krapje i Osekovo nalaze se posjetiteljski \"\"<\/a>centri. U Krapju su u\u010denici obi\u0161li uzgajali\u0161ta crne slavonske svinje, poslu\u0161ali pri\u010du o tradicijskoj arhitekturi uz razgledavanje sela Krapje i njegovih drvenih ku\u0107a (klasi\u010dna tura ina\u010de traje 4 sata u koju su uklju\u010dene edukativne radionice), dok se ve\u0107ina profesora provezla kanalom Strug u solarnim \u010damcima \u2013 mi i priroda.<\/p>\n

Djelatnost Ustanove uklju\u010duje za\u0161titu, odr\u017eavanje, o\u010duvanje, kori\u0161tenje i promicanje Parka prirode u cilju za\u0161tite i o\u010duvanja njegovih prirodnih, krajobraznih i kulturnih vrijednosti. Ustanova osigurava i neometano odvijanje prirodnih procesa te odr\u017eivo kori\u0161tenje prirodnih dobara. Zadu\u017eena je za nadzor nad provo\u0111enjem uvjeta i mjera za\u0161tite prirode na za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju. <\/em><\/p>\n

Misija je ustanove osigurati opstanak lokalnog stanovni\u0161tva na ruralnom podru\u010dju Parka prirode Lonjsko polje kao va\u017ean preduvjet o\u010duvanja biolo\u0161ke i krajobrazne raznolikosti.<\/em><\/p>\n

(pp-lonjsko-polje.hr)<\/p>\n

Serbus dragi Zagreb na\u0161<\/strong><\/p>\n

Beli Zagreb grad nudi vi\u0161e sadr\u017eaja i atrakcija no \u0161to mo\u017eemo zamisliti, a kamoli obi\u0107i u jednom dobrom popodnevu. Po dolasku u Zagreb 131 u\u010denik u pratnji svojih razrednika i profesora podijelio se i uputio se u \u010detiri razli\u010dita smjera prema svojim programima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U\u010denici 1.b i 2. b razreda, zajedno sa svojim razrednicama Marijom Tonkovi\u0107 i Marijanom \u0106orlukom, zapo\u010deli su svoj obilazak grada na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a gdje im se predstavio vodi\u010d, gospodin Ban. Najprije ih je odveo do makete grada Zagreba na kojoj su mogli vidjeti sve ulice kroz koje \u0107e ubrzo pro\u0107i. Zaputili su se prema Zagreba\u010dkoj katedrali o \u010dijoj ih je povijesti vodi\u010d detaljno ispri\u010dao. Na putu do Tkal\u010di\u0107eve ulice pro\u0161li su najpoznatijom i najva\u017enijom zagreba\u010dkom tr\u017enicom \u2013 Dolac \u2013 gdje su susreli uobi\u010dajenu gu\u017evu i dobro prepoznatljive \u0161estinske ki\u0161obrane. U Tkal\u010di\u0107evoj ulici, koja je dobro poznata po bogatom no\u0107nom \u017eivotu, \u010duli smo ne\u0161to vi\u0161e o Mariji Juri\u0107 Zagorki \u010diji se kip ondje nalazi. Ona je bila hrvatska novinarka i knji\u017eevnica kojoj je jedno od najpopularnijih djela ciklus romana Gri\u010dka vje\u0161tica<\/em> \u2013 pripovijest o progonu vje\u0161tica u Zagrebu. Pro\u0161av\u0161i kroz Kamenita vrata, srednjovjekovni kameni ulaz u grad s poznatim oltarom Majke Bo\u017eje, do\u0161li su do Trga sv. Marka gdje ih je \u010dekala prepoznatljiva crkvu koja tako\u0111er nosi ime sv. Marka. Nakon toga posjetili su obli\u017enju grkokatoli\u010dku konkatedralu sv. \u0106irila i Metoda u Zagrebu gdje ih je srda\u010dno primio grkokatoli\u010dki sve\u0107enik koji je ne\u0161to vi\u0161e rekao o sli\u010dnostima i razlikama izme\u0111u grkokatolika te rimokatolika i pravoslavaca. Jedno od posljednjih mjesta koje smo obi\u0161li je bila Kula Lotr\u0161\u010dak i crkva sv. Katarine nakon kojih smo se spustili do Jela\u010di\u0107eva trga te se pozdravili s vodi\u010dem. Za kraj obilaska posjetili su Europski dom gdje su \u010duli razne zanimljivosti o Europskoj Uniji te za kraj odigrali kviz.<\/p>\n

Ema Bakula, 1.b<\/p>\n

(U)kratko s Alanom Hr\u017eicom<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Jedan dio u\u010denika poveo je vl\u010d. Krunoslav Siroglavi\u0107 koje je kraktko proveo u\u017eim dijelom Zagreba gdje su i napravili pauzu za ru\u010dak u poznatom zagreba\u010dkom restoranu Capuciner. Zatim su se uputili prema Branimir Centru gdje su imali dru\u017eenje s jednim od istaknutih imena kr\u0161\u0107anske glazbene scene, Alanom Hr\u017eicom, koji im je ukratko posvjedo\u010dio o svom obra\u0107enju te novom \u017eivotu u vjeri. (Vi\u0161e o razgovoru s Alanom Hr\u017eicom u skorom itervjuu. op. a.)<\/p>\n

Marta Morvaj, 2.b<\/p>\n

Vru\u0107e cipelice<\/strong><\/p>\n

Kako druga\u010dije opisati stanje nogu u\u010denika 1.a i 2.a razreda nakon trosatnog obilaska nekih manje poznatih dijelova grada. Oni su zajedno sa svojim razrednicima i svojim vodi\u010dem napravili respektabilan krug na koji mogu i sami biti ponosni. Nakon fotografiranja sa \u0160enoom, krenuli su od jednog od najstarijih zagreba\u010dkih \"\"<\/a>parkova, Ribnjaka, prema Novoj vesi (Novom selu) gdje su stali uz kapelicu sv. Dizme (raskajanog razbojnika koji je s Isusom bio razapet), kapelicu Majke Bo\u017eje \u017dalosne te posjetili jednu od njastarijih zagreba\u010dkih crkava crkvu sv. Ivana Krstitelju sagra\u0111enu na ostacima velebne bazilike vitezova templara gdje ih je upravitelj vl\u010d. Ivan Lastov\u010di\u0107 upoznao s pro\u0161lo\u0161\u0107u, arhitekturom, posljedicama nedavnih potresa, ali i pokazao tremekdjelo glasovitog talijanskog slikara Marca Antoninija koji je pokrajnju kapelicu, tzv. Zagreba\u010dka Sikstina ili kapelica Vjerovanja, cijelu oslikao upravo motivima iz Vjerovanja. Put smo nastavili jednim od brojnih gornjogradskih stuba kako bismo do\u0161li do Jurjevske ulice gdje se nalazi jedna od najstarijih, ali i najvrjednijih zagreba\u010dkih vila, vila \u017divkovi\u0107-Androvski-Lubienski \u010dija je povijest jedna (duga, zanimljiva i intrigantna) pri\u010da za sebe. Gornji grad smo pre\u0161li preko Ilirskog trga te se spustili u jednu od 17 park-\u0161uma grada Zagreba \u2013 Tu\u0161kanac gdje se nalazi spomenik Miroslavu Krle\u017ei, na lijepom i mirnom mjestu, no mo\u017eda malo izoliranom. Oprostiv\u0161i se od Krle\u017ee, obi\u0161li smo i Mato\u0161a na Strossmayerovu \u0161etali\u0161tu te krenuli prema Donjem gradu gdje smo obi\u0161li HNK, fotografirali se s Markom Maruli\u0107em ispred stare sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice te na kraju, ve\u0107 na izmaku snaga, posjetili novi Oltar domovine na Trgu Stjepana Radi\u0107a, spomenik Franje Tu\u0111mana, prvog hrvatskog predsjednika, kojeg smo te ve\u010deri gledali u Kerempuhu, te se kratko okrjepili na Zagreba\u010dkim (tzv. Bandi\u0107evim) fontanama. Nadamo se da je u sje\u0107anju ostalo ne\u0161to vi\u0161e od samo vru\u0107ih cipelica.<\/p>\n

M.P.<\/p>\n

Obilazak za prste polizati<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>U\u010denici tre\u0107ih i \u010detvrtih razreda po dolasku u Zagreb posjetili su mo\u017eda najsla\u0111e mjesto u samom centru grada \u2013 Muzej \u010dokolade, gdje su mogli, uz standardnu pri\u010du o povijesti \u010dokolade koja se\u017ee jo\u0161 od drevnih indijanaca Ju\u017ene i Srednje Amerike, degustirati devet vrsta \u010dokolada kao i fotografirati se u jedinstvenom ambijentu. Jedan dio u\u010denika, i to onaj maturantski, drugi kao drugi dio zagreba\u010dkog aran\u017emana imao je posjet dobro nam znanom Goethe institutu, institutu za njema\u010dki jezik. Nakon kratkog predstavljanja na njema\u010dkom jeziku imali su radionice o gradovima i znamenitostima Njema\u010dke, a nakon izrade referata predstavili su ih ostalim sudionicima radionice. Posjet su organizirale profesorice Milena \u0160koda, Ivana Zovko i Ivana Aramba\u0161i\u0107.<\/p>\n

Petra Ragu\u017e, 4.b i M. P.<\/p>\n

Pretposljednja ve\u010dera<\/strong><\/p>\n

Prema vi\u0161egodi\u0161njem iskustvu dan smo svi zajedno zavr\u0161ili predstavom, ovaj puta komedijom (satirom) Predsjednici&ca <\/em>u Satiri\u010dkom kazali\u0161tu Kerempuh u re\u017eiji Tarika Filipovi\u0107a, a prema tekstu Borisa Svrtana i Tarika Filipovi\u0107a. Dru\u0161tveno-politi\u010dka komedija napokon je gledateljima \"\"<\/a>priu\u0161tila, barem onima koji su ih dijelom ili dobrim dijelom poznavali, da se grohotom nasmiju svojim biv\u0161im predsjednicima, od Tita (pa \u010dak i Paveli\u0107a) do Kolinde. Gledatelji, i stari i na\u0161i mladi, mogli su vidjeti da se uvijek radilo o manje-vi\u0161e istom sadr\u017eaju, a drugom pakovanju, da je specifi\u010dnost vremena i prilika oblikovalo na\u0161e predsjednike, da su jedni bili samodopadni dr\u017eavnici (i nepopravljivi ljubavnici), a drugi bezli\u010dni i akarakterni umjetnici, tre\u0107i vicmaheri i zabavlja\u010di (i \u010da\u0161a ispija\u010di), a \u010detvrti vatreni kroatofili. Ovaj neobi\u010dan, a opet logi\u010dan i simpati\u010dan susret petero (iz na\u0161e perspektive i nama ni\u0161koristi) autsajdera, priu\u0161tio nam je jedino da se prisjetimo na\u0161ih dobrih starih poglavara i da im se dobro nasmijemo \u2013 i ni\u0161ta vi\u0161e. Predsjedni\u010dina \u017eelja da ovih pet mudrih i u\u010denih (no ne i svih dou\u010denih!) glava ipak iznjedre neku ideju za bolje hrvatsko sutra nije urodila plodom tako da nas ova satira i dalje podsje\u0107a da to nisu instance s kojih mo\u017eemo o\u010dekivati neku konkretniju i perspektivniju viziju ili kako bi jedan od njih rekao \u2013 revoluciju. Bi li se s tim slo\u017eio na\u0161 aktualni predsjednik kojega mo\u017eda \u010deka posljednja ve\u010dera u Kerempuhu, ostaje nam po\u017eivjeti i vidjeti.<\/p>\n