{"id":27250,"date":"2022-11-20T10:17:00","date_gmt":"2022-11-20T10:17:00","guid":{"rendered":"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=27250"},"modified":"2022-11-20T10:17:00","modified_gmt":"2022-11-20T10:17:00","slug":"vrt-u-boci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2022\/11\/20\/vrt-u-boci\/","title":{"rendered":"VRT U BOCI"},"content":{"rendered":"

14. i 17. studenog 2022. godine u sklopu obrade nastavne teme Organizacija i funkcioniranje ekosustava<\/em> u\u010denici 1. a i 1. b razreda zasadili su uz pomo\u0107 profesorice iz biologije i kemije Martine Franji\u0107 vrt u boci. Rije\u010d je o radu koji bi trebao kroz vi\u0161e godina stvoriti svoj vlastiti mini- ekosustav u boci. Zasa\u0111eno je nekoliko biljaka (\u010duvarku\u0107a, mahovine, kaktusi) i sjemenki (grah i p\u0161enica), zaliveno vodom i zatvoreno \u010depom. U tlu koje je stavljeno u bocu nalaze se mineralne tvari te \"\"<\/a>bakterije i gljivice koje obavljaju ulogu razlaga\u010da. Biljke iz tla uzimaju vodu i mineralne tvari, iz zraka kroz li\u0161\u0107e ugljikov dioksid i uz pomo\u0107 sun\u010deve svjetlosti koja prodire kroz staklo boce, stvaraju \u0161e\u0107er glukozu i kisik. Taj se proces zove fotosinteza. Biljke tijekom dana stvaraju dovoljno kisika da mogu disati tijekom dana (kada istovremeno vr\u0161e fotosintezu) i tijekom no\u0107i kada se fotosinteza ne mo\u017ee odvijati zbog nedostatka sun\u010deve svjetlosti. Kroz fotosintezu, biljka dobiva energiju potrebnu za rast. Di\u0161u\u0107i, biljka u svojim stanicama procesom biolo\u0161ke oksidacije stvara ugljikov dioksid (kojeg opet koristi u procesu fotosinteze) i vodu. Ta vlaga se nakuplja na stijenkama boce i kondenzira na biljku. Li\u0161\u0107e i ostaci uginulih biljaka koji padnu na dno boce trunu i proizvode dodatne koli\u010dine ugljikova dioksida koji se tako\u0111er koriste u procesu fotosinteze. Na taj na\u010din bi se ovi procesi trebali mo\u0107i odvijati sve dok biljke ne prerastu prostor u kojemu \u017eive. Iako, naravno, to je ograni\u010deno potrebnom koli\u010dinom tvari koje biljke trebaju za rast. Osim biljkama, u\u010dionica 1. b razreda postala je dom ribicama, vodenim i kopnenim pu\u017eevima koji \u0107e s na\u0161im u\u010denicima dijeliti sve lijepe, ali i one malo manje lijepe trenutke.<\/p>\n

Martina Franji\u0107, prof.<\/p>\n

Jeste li znali?<\/strong><\/p>\n

Ovim radom ponovljen je pokus Davida Latimera. Naime, kad je David Latimer posadio sjeme u staklenoj boci na Uskrs 1960. godine iz \u010diste znati\u017eelje, nije imao pojma da \u0107e se pretvoriti u gusto zelenilo koje \u0107e bujati narednih nekoliko desetlje\u0107a. Sada, vi\u0161e od pola stolje\u0107a kasnije, \u201evrt\u201c u ovoj zatvorenoj boci uspijeva bolje no ikad, ispunjavaju\u0107i je bogatim biljnim \u017eivotom \u2013 i to unato\u010d \u010dinjenici da ga Latimer nije zalijevao od 1972. godine. Nakon \u0161to je stavio ne\u0161to gnojiva u bocu, Latimer je pomo\u0107u \u017eice zasadio sjeme puzavca i dodao malo vode. Bocu je zatvorio, stavio je na sunce i otada fotosinteza \u010dini svoje. Od 1972. godine kad ju je Latimer posljednji put zalio, biljka ne dobiva svje\u017e zrak i vodu, no ipak je uspjela stvoriti vlastiti samoodr\u017eivi ekosustav. Kroz fotosintezu, biljka dobiva energiju potrebnu za rast apsorbiraju\u0107i sun\u010devu svjetlost. U tom se procesu tako\u0111er stvaraju vlaga i kisik; vlaga se nakuplja i zatim ponovno \u201eki\u0161i\u201c dolje na biljku. Li\u0161\u0107e koje padne na dno boce trune i proizvodi ugljikov dioksid potreban za fotosintezu. Zapanjuju\u0107e je kako s malo sun\u010deve svjetlosti biljke mogu rasti, \u010dak i u ovakvim uvjetima, stvaraju\u0107i mikro verziju Zemlje u boci. 80-godi\u0161nji Latimer nada se da \u0107e njegova djeca nastaviti s eksperimentom i nakon njegove smrti.<\/strong><\/p>\n

(Izvor: <\/strong>https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zapanjujuci-primjer-fotosinteze-vrt-u-zatvorenoj-boci-nije-zalijevan-preko-40-godina\/<\/strong><\/a>).<\/strong><\/p>\n