Zlatna dolina nadaleko je poznata po stoljetnoj tradiciji uzgoja gro\u017e\u0111a i vinove loze te prerade u vino. Zlatne kapljice dolaze iz tri vinogorja Zlatne doline, a to su kutjeva\u010dko, po\u017ee\u0161ko-pleterni\u010dko i pakra\u010dko vinogorje. Kutjeva\u010dko vinogorje dugi je niz godina vrlo uspje\u0161no na svjetskoj vinskoj sceni. U sklopu projekta ZZD posjetili smo jednog od najstarijih samostalnih vinara kutjeva\u010dkog kraja Ivana Enjingija u \u010dijoj je vinariji zaposlena moja majka Danijela. Predstavit \u0107emo vam ovu vinariju koja desetlje\u0107ima njeguje ekolo\u0161ku proizvodnju te uveseljava svoje kupce i poslovne partnere zlatnim kapljicama, a mo\u017eda vam otkrijemo i neke od zlatnih formula u dobivanju vina vrhunske kvalitete.<\/p>\n
Od vinograda do boce<\/strong><\/p>\n 1. Priprema tla<\/strong><\/p>\n Da bi se osigurali povoljni uvjeti za razvoj vinove loze, potrebno je kvalitetno obaviti pripremne radove i sadnju prije podizanja mladih nasada. Teren treba iskr\u010diti, a nakon toga\u00a0 nivelirati, odnosno isplanirati. Nagnuti tereni najbolji su vinogradarski polo\u017eaji, a redovi vinograda postavljaju se u smjeru pada terena ili okomito na pad terena. Nakon analize tla slijedi popravak plodnosti tla ukoliko je potreban, a ona se pobolj\u0161ava unose\u0107i biolo\u0161ko gnojivo na ve\u0107u dubinu u zoni glavne mase korijena. Rigolanje ili duboku obradu tla potrebno je napraviti prije sadnje vinograda u kasno ljeto ili jesen kako bi zemlja tijekom zime izmrzla. Sadnja vinograda mogu\u0107a je od jeseni pa sve do kasnog prolje\u0107a, ovisno o sorti i vremenskim uvjetima, no za kontinentalnu Hrvatsku najpo\u017eeljnije je to obaviti od o\u017eujka do svibnja zbog mogu\u0107ih o\u0161trih zima. Manje optere\u0107enje po trsu omogu\u0107ava bolju kvalitetu, stoga su vinogradi od 1996. zasa\u0111eni gustim sklopom sa 8 500 do 9 200 trsova na hektar, \u0161to nije karakteristi\u010dno za ovaj kraj. Razmak sadnje u vinogradu ovisi o mehanizaciji za obradu vinograda, uzgojnom obliku i nagibu terena. Sadnja se obavlja strojem, a za ovaj gusti tip vinograda uglavnom je mogu\u0107a i strojna obrada koja se ne mo\u017ee koristiti na starijim vinogradima. Mehanizacija \u010desto zamjenjuje radnu snagu, 2. Sadnja i odr\u017eavanje<\/strong><\/p>\n Prva radnja u vinogradima je rezidba vinove loze koja traje od sije\u010dnja do o\u017eujka, a u travnju se radi popravak armature i eventualno zatezanje \u017eica za koje se onda radi pri\u010dvr\u0161\u0107ivanje ili vezanje trsova i lucnjeva. U periodu od svibnja do srpnja 3. Berba i prerada gro\u017e\u0111a u mo\u0161t i vino<\/strong><\/p>\n Od tehnolo\u0161ki zrelog i zdravog gro\u017e\u0111a mo\u017ee se o\u010dekivati i pravo vino visoke kvalitete. Najbolji uvjeti za berbu su suho i toplo vrijeme zbog toga \u0161to se time dobiva kvalitetniji mo\u0161t. Gro\u017e\u0111e se bere u prikolice od nehr\u0111aju\u0107eg \u010delika te se u njima dovozi u podrum na preradu. Bijelo gro\u017e\u0111e se prebacuje u pre\u0161u, gdje se vr\u0161i pre\u0161anje bez odvajanja peteljki. Tada dolazi do cije\u0111enja mo\u0161ta iz bobica. Mo\u0161t se preta\u010de na talo\u017eenje, a nakon 12-24 sata preta\u010de se na fermentaciju u inox-tankove. Prirodu treba po\u0161tivati!<\/strong><\/p>\n Enjingi je me\u0111u prvim hrvatskim vinarima koji se bavi ekolo\u0161kom proizvodnjom jo\u0161 od 1984. Svoje proizvode tretira po na\u010delima prirode bez uporabe sintetskih mineralnih gnojiva ili bilo kakvih kemikalija. Na vinogradima koristi samo klasi\u010dna sredstva (bakar i sumpor) u svrhu za\u0161tite protiv bolesti, a nakon berbe gro\u017e\u0111a u o\u017eivljavanju i boga\u0107enju tla mineralima i hranjivim tvarima mu poma\u017ee njegovo \u201eblago\u201c, tristotinjak goveda pasmine crveni angus. Fermentacija i maceracija se u podrumu obavljaju isklju\u010divo prirodnim autohtonim kvascima u uvjetima kontrolirane fermentacije u inox-posu\u0111u, a vino se bistri prirodnim putem bez upotrebe bistrila. Nadalje se vino skladi\u0161ti i dozrijeva u novim barrique ba\u010dvama ili tradicionalnim velikim ba\u010dvama od slavonskog hrasta. U tehnolo\u0161kim procesima proizvodnje vina se ne upotrebljavaju nikakva kemijska sredstva, a sav otpad se mije\u0161a sa stajnjakom te se ponovno koristi kao organsko gnojivo u vinogradu.<\/p>\n Hvala Bogu na hrvatskim bijelim vinima!<\/strong><\/p>\n Vino venje je cuvee ili kupa\u017ea nastala mije\u0161anjem 5 sorti posa\u0111enih na lokaciji Venje (gra\u0161evine, rajnskog rizlinga, pinota Zanimljivosti<\/strong><\/p>\n Ivan Enjingi je prvi hrvatski privatnik koji je fla\u0161irao vina i \u010dija su se vina na\u0161la na vinskoj karti poznatog hotela Esplanade u Zagrebu. Imao je prvo ekolo\u0161ko vino u biv\u0161oj dr\u017eavi \u0161to je slu\u017ebeno potvr\u0111eno dobivanjem \u201ezelenog\u201c znaka 1989. godine. Prvi je vinar koji je donio prvog zlatnog Decantera u Hrvatsku te je jedini vinar o kojem je skladana simfonija-Vinska simfonija Enjingi<\/em>. Iako su mu 83 godine, svako svoje vino pravi da bude veliko i jo\u0161 uvijek je dje\u010dak u du\u0161i.<\/p>\n Odmah uz vinograde u Hrnjevcu nalazi se podrum obitelji Enjingi izgra\u0111en 1994. na povr\u0161ini od 2 500 kvadratnih metara. Podrum je djelomi\u010dno ukopan u brdo \u0161to omogu\u0107uje da temperatura tijekom godine uglavnom ne varira. Veliki inox tankovi, nizovi drvenih hrastovih ba\u010dava te arhivska kolekcija samo su neke od senzacija ovoga podruma, a iznad njega se nalaze i velika sala za goste, 23 soba te bazen za kupanje i sauna u potkrovlju. Ovaj podrum ujedno je i ku\u0107a Ivana Enjingija koji \u010desto voli iza\u0107i na terasu te se diviti i promatrati svoje blago i ljepotu na\u0161e Zlatne doline.<\/p>\n Kutjeva\u010dka zlatna kapljica<\/strong><\/p>\n Kako bi svojim kupcima pru\u017eio najkvalitetnije i najzdravije vino, Ivan Enjingi oslanja se isklju\u010divo na prirodu i dragoga Boga. Da bi svaka zlatna kapljica dospjela do svakog sladokusca, potrebne su vrlo sposobne i zlatne ruke, a za takav posao, \u201ezlata\u201c vrijedan, potrebno je ulo\u017eiti i posljednji atom snage. Sav taj trud i sve kapljice znoja isplatile su se jer su, na samom koncu, one te koje su pomogle da se na dobroj kutjeva\u010dkoj kapljici othrane i od\u0161koluju brojne generacije. Najbitnije od svega toga jest da se tradicija nastavlja. Najljep\u0161e je, dakako, vidjeti ponosna lica roditelja, djedova i baka jer i danas postoje mladi koji dr\u017ee do svoje tradicije i svoga, a nadam se da \u0107u i ja u budu\u0107nosti svojoj obitelji pru\u017eiti takvo zadovoljstvo i njegovati ovo na\u0161e zlato uzgojem vinove loze ili nekih drugih poljoprivrednih kultura.<\/p>\n![\"\"](\"http:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/DSCF8155.jpg\")
<\/a>Obitelj Enjingi bavi se uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina jo\u0161 od 1890. kada je Koloman Enjingi zasadio prve trsove. Ratna stanja i neprilike 20. stolje\u0107a primorale su Ivana Enjingija da 1957. godine, sa samo sedamnaest godina, preuzme obiteljski posao. Ivan u po\u010detku nije gajio ljubav prema ovoj obiteljskoj tradiciji, no iz onog \u201emora\u0161\u201c na kraju je to i zavolio. Za sve \u0161to zna o vinu zaslu\u017ena je njegova baka, koja mu je, dakako, uzor u ovome poslu. Preuzeo je 2000 trsova, a danas ih ima 480 000. Enjingi je ponosni vlasnik dvjestotinjak hektara zemlje, a svih 480 000 trsova prostire se na 58,15 ha vinograda koji su posa\u0111eni na izuzetno ilovastim, pjeskovito-ilovastim i kamenitim tlima, na podlozi od \u0161kriljevaca i granita. Vinogradi su podignuti na osun\u010danim ju\u017enim obroncima Krndije. Svaka godina u ekolo\u0161koj proizvodnji posebna je i neponovljiva. Enjingi uzgaja deset sorti, pet zlatnih dukata i pet crvenih rubina, a to su gra\u0161evina, rajnjski rizlig, pinot sivi, sauvignon, traminac mirisavi, pinot crni, cabarnet sauvignon, merlot, frankovka i zweigelt.<\/p>\n<\/a>no treba naglasiti da ni\u0161ta ne mo\u017ee u potpunosti zamijeniti \u010dovjeka i njegove vrijedne ruke. Tijekom prve godine potrebno je odr\u017eavati tlo rahlim bez korova i pokorice, a rezidbom se ostavlja samo jedna do dvije mladice. Mladice se povezuju uz drveno kolje kada dosegnu du\u017einu od 20 do 25 centimetara, a daljnjim porastom na jo\u0161 nekoliko mjesta kako ne bi do\u0161lo do njihova o\u0161te\u0107enja. U jesen se izvr\u0161ava duboka obrada tla, a u rano prolje\u0107e druge godine trsovi se odgrnu, brandusi (divlja loza) se skinu te se istodobno obavlja i rezidba. Rezom ostavljamo samo jednu mladicu koju odre\u017eemo do visine budu\u0107eg sustava uzgoja, odnosno do prve \u017eice kod postavljene armature. S obzirom na to da je vinova loza biljka penja\u010dica, potreban joj je oslonac kao \u0161to je armatura. Armatura se postavlja uvijek u drugoj godini kako bi se vinograd mogao pravilno formirati, a mora biti dovoljno \u010dvrsta da podnese nadzemni dio trsa i udare vjetra. Temelj su armature stupovi koje se postavljaju u paralelnim pravcima tako da svaki pravac predstavlja zaseban red vinograda, a to su uglavnom metalni stupovi, izra\u0111eni od pocin\u010danog ili \u010deli\u010dnog lima, no u nasadima starim preko trideset godina su kori\u0161teni drveni i betonski stupovi. Na te stupove dolazi tri reda pocin\u010danih \u010deli\u010dnih \u017eica izme\u0111u kojih se odvijaju sve daljnje radnje u vinogradu. Na prolje\u0107e tre\u0107e godine se ponovno odstranjuju brandusi, a trsovi dose\u017eu visinu prve \u017eice iznad koje se sada nalaze rodne mladice, lucnjevi i reznici.<\/p>\n<\/a>najmanje se \u010detiri puta mal\u010dira (mehani\u010dki uni\u0161tava korov ili zatravljuje vinograd) te se provode mjere za\u0161tite protiv bolesti vinove loze od dva do maksimalno \u010detiri puta godi\u0161nje. Uz to je bitna i ko\u0161nja nasada koja se obavlja po potrebi tijekom cijele godine. U svibnju se uklanjaju suvi\u0161ne mladice \u0161to se jo\u0161 naziva i plijevljenje vinograda, a ujedno je mogu\u0107e i zalaganje vinove loze u \u017eice koje se radi vi\u0161e puta radi lak\u0161e obrade vinograda i samog prskanja. U lipnju se provodi strojno plijevljenje kako bi se skinule mladice koje rastu na donjem dijelu trsa koji je ispod prve \u017eice te uklanjanje zaperaka, a nakon toga ru\u010dno i strojno vr\u0161ikanje vinove loze. Nakon svega toga slijedi faza mirovanja vinograda do same berbe gro\u017e\u0111a. Berba gro\u017e\u0111a predstavlja vrhunac cjelogodi\u0161njih radova u vinogradu za jednog vinogradara, a ona naj\u010de\u0161\u0107e zapo\u010dinje u rujnu. Berba ovisi o zrelosti, sorti i vremenskim uvjetima. Po\u010detak berbe odre\u0111uje se reflektometarskim mjerenjem koli\u010dine \u0161e\u0107era i udjela kiselina. Vrijeme je za berbu ukoliko mjerenja pokazuju \u017eeljene rezultate.<\/p>\n<\/a>Mo\u0161tomjerom se odre\u0111uje udio \u0161e\u0107era u mo\u0161tu, a po tom udjelu se odre\u0111uje radi li se o regularnoj, kasnoj ili izbornoj berbi bobica. Inox-tankovi se tijekom fermentacije mo\u0161ta hlade vodom u sistemu za hla\u0111enje koji se nalazi unutar cisterne ili oblijevanjem stijenki tankova vodom izvana. Idealna temperatura kod fermentacije bijelih vina je 16\u00b0C i nije po\u017eeljno da se povisuje. Bijelo se vino radi dozrijevanja preta\u010de u druge inox-tankove ili drvene hrastove ba\u010dve nakon fermentacije. Crno gro\u017e\u0111e ide u mlin ili mulja\u010du bez peteljki na proces muljanja. Tada nastaje komina koja se nadalje preta\u010de na maceraciju u inox-tankove. Za crno gro\u017e\u0111e bitno je da sok i ko\u017eica budu u kontaktu kako bi do\u0161lo do otpu\u0161tanja boje. Nakon maceracije crnog gro\u017e\u0111a,vino se preta\u010de u drvene hrastove ba\u010dve na dozrijevanje, a komina ide na destilaciju za komovicu. Budu\u0107i da vina fermentiraju isklju\u010divo na prirodnim kvascima bitno je da \u0161to du\u017ee dozrijevaju u podrumu, jer samo na taj na\u010din posti\u017eu visoku kvalitetu. Tek kada gazda Ivo odlu\u010di da su vina spremna, slijedi njihovo punjenje u boce. Tijekom punjenja vino se filtrira filterom za finu filtraciju koji koristi plo\u010de od celuloznih vlakana. Te plo\u010de, tako\u0111er, provode i hladnu sterilizaciju vina. Vino se puni isklju\u010divo u nove boce, a pri punjenju one moraju biti suhe i sterilne. Tijekom procesa punjenja boce se ispiru hladnom vodom te se odmah nakon toga posu\u0161uju du\u0161ikom, napune vinom i zatvore plutenim \u010depom. Vino odle\u017eava jedan period u bocama te je nakon toga spremno za prodaju.<\/p>\n<\/a>sivog, traminca mirisavog i sauvignona) te je jedno od Enjingijevih najposebnijih vina. Svoju posebnost je dokazalo osvojiv\u0161i titulu regionalnog i internacijalnog \u0161ampiona te zlatnu medalju na prvom presti\u017enom natjecanju londonskog \u010dasopisa Decanter. Hrvatska je 2004. godine poslala samo ti uzorka vina na natjecanje ovog \u010dasopisa, a sva tri vina su bila Enjingijeva bijela vina. Traminac mirisavi 1999., gra\u0161evina 2002. i venje 1998. su vina koja su osvojila \u010dak \u0161est medalja u konkurenciji 4 500 svjetskih vina. Enjingiju je to bilo prvo i posljednje Decanterovo natjecanje jer je, kako sam ka\u017ee, iskoristio svoju priliku i sada ju \u017eeli pru\u017eiti drugima. Sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo re\u0107i da su se Hrvatskoj otvorila vrata svjetske vinske scene osvojiv\u0161i srebro, dva regionalna trofeja, dva zlata i internacionalni trofej 2004. godine.<\/p>\n<\/a>U obradi vinograda upotrebljavaju se specijalni strojevi poput predreza\u010da nakon kojeg slijede priklju\u010dak za plijevljenje panja ispod prve \u017eice, priklju\u010dak za rezanje vi\u0161ka loze koja prelazi posljednju (tre\u0107u) \u017eicu, stroj koji se koristi za za\u0161titu vinove loze i obuhva\u0107a sedam redova odjednom, a njime je mogu\u0107e sedam redova okopati, kultivirati ili brati gro\u017e\u0111e te poseban stroj koji je isklju\u010divo bera\u010d gro\u017e\u0111a. Svi ovi strojevi su se uvozili davne 1997. iz Francuske i Njema\u010dke.<\/p>\n<\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure><\/a>\n\t\t\t<\/div><\/figure>