{"id":34443,"date":"2026-03-17T10:11:12","date_gmt":"2026-03-17T09:11:12","guid":{"rendered":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/?p=34443"},"modified":"2026-03-18T10:17:27","modified_gmt":"2026-03-18T09:17:27","slug":"uz-dane-hrvatskoga-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/2026\/03\/17\/uz-dane-hrvatskoga-jezika\/","title":{"rendered":"Uz Dane hrvatskoga jezika"},"content":{"rendered":"<p>PRENESENO ZNA\u010cENJE \u2013 NEUPITNO BOGATSTVO JEZIKA<\/p>\n<p>U hrvatskome jeziku\u00a0preneseno zna\u010denje\u00a0nastaje kada se osnovni smisao neke rije\u010di pro\u0161iri ili prenese na novi pojam na temelju sli\u010dnosti ili povezanosti. Za razliku od osnovnoga (denotativnog) zna\u010denja koje izravno imenuje stvarnost, preneseno (konotativno) zna\u010denje unosi dodatne osje\u0107aje, asocijacije ili stilske nijanse, \u010dime ujedno i pokazuje raznolikost uporabe leksika te potvr\u0111uje <strong>\u00a0<\/strong>da ve\u0107ina rije\u010di u jeziku ima vi\u0161e zna\u010denja upravo zbog procesa preno\u0161enja njihova zna\u010denja (vi\u0161ezna\u010dnost ili polisemija).<\/p>\n<p>Preneseno se zna\u010denje stalno koristi u svakodnevici, a naj\u010de\u0161\u0107e se ostvaruje metaforom (prijenos po sli\u010dnosti) i metonimijom (prijenos po povezanosti). Poseban je oblik prenesenog zna\u010denja okamenjena metafora\u00a0koja se u svakodnevnom jeziku toliko udoma\u0107ila da je vi\u0161e ne do\u017eivljavamo kao stilsku figuru, poput izraza <em>noga stola, ozljeda lista <\/em>\u00a0ili <em>grlo boce<\/em>.\u00a0 Isto tako, preneseno je zna\u010denje klju\u010dno za frazeme (ustaljene izraze koji imaju smisao samo kao cjelina).<\/p>\n<p>Rije\u010d<em> kamen<\/em>\u00a0 jedna je od brojnih rije\u010di koje u hrvatskome jeziku imaju izuzetno \u0161iroku primjenu, od doslovnog zna\u010denja do dubokih metafora koje opisuju karakter, emocije i odnose. Za primjer se mo\u017ee uzeti \u010dinjenica da je u hrvatskoj knji\u017eevnosti i povijesti kamen simbol opstanka (posebno u Dalmaciji i Hercegovini), gdje predstavlja i \u0161krto tlo i vje\u010dni dom. Sveprisutan je i u knji\u017eevnim klasicima, poput gr\u010dke mitologije i Odiseje. Primjerice, veliki gr\u010dki junak, lukavi\u00a0 Odisej, zaustavio se na otoku kiklopa tijekom\u00a0 puta ku\u0107i, na Itaku,\u00a0 gdje ga ve\u0107 deset godina \u010deka vjerna supruga Penelopa i sin Telemah. Jedan od kiklopa, veliko jednooko \u010dudovi\u0161e &#8211; Polifem, mrsi mu planove &#8211; zato\u010dit \u0107e i njega i njegove suborce tako \u0161to \u0107e navu\u0107i ogroman kamen na ulaz u svoju pe\u0107inu, a koji obi\u010dan smrtnik ne mo\u017ee ni uz najbolju volju pomaknuti. Ipak, lukavi se Odisej kamena ne boji. Sli\u010dno je i sa Sizifom. Ne odustaje od apsurdne kazne bogova i svoje daljnje \u017eivotne svakodnevice \u2013 guranja kamena uzbrdo. Navedeni primjeri poti\u010du\u00a0 asocijacije o tome kako kamen nije prepreka ako je volje, mudrosti, pravoga stava i hrabrosti.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, ne tako davno \u010dovjek nije imao rje\u0161enje za svjetsku epidemiju i sizifovski je, nose\u0107i se s apsurdom, kako je god umio, pristao gurati taj nametnuti kamen izoliranjem, obilje\u017eavanjem maskama svih boja i uzoraka, svjestan ugroze vlastite egzistencije temeljene na propitkivanju smisla svega nametnutoga. Ali pomaknuo ga je, izvukao\u00a0 se iz pe\u0107ine. Nije odustao, bio je ja\u010di od kamena ku\u0161nje, a ujedno je i nastojao ostati \u010dvrst kao kamen.<\/p>\n<p>Kamen po kamen, kamen smutnje, kamen ku\u0161nje, kamen spoticanja, kamen temeljac; \u010dvrst kao kamen. Baci kamen ako si bez grijeha! Kamen kao prepreka, kamen kao osuda, kamen kao razdor, kamen kao mogu\u0107nost stupnjevite gradnje, ili ru\u0161enja \u2013 ne\u010dega, nekoga, sebe. Kamen kao test, kamen kao matura, kamen kao \u017eivot\u2026<\/p>\n<p>Kamen po kamen \u2013 ako se sla\u017ee kako treba \u2013 postaje ku\u0107a, skladna, lijepa, \u010dvrsta. S kamenom u dru\u0161tvu treba strpljivo, pa\u017eljivo, mudro. Ne samo baciti ga. To je najlak\u0161e. Kamen ku\u0161a snagu, vjeru, hrabrost, kamen ja\u010da, oplemenjuje. Ne treba se bojati kamena; ne treba te\u017eiti srcu od kamena. Otkameniti se treba, ne okameniti jer tada mo\u017eda padne i kamen sa srca.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, neupitno je bogatstvo prenesenoga zna\u010denja, a samo jedna rije\u010d, poput kamena, zbog svojih mnogobrojnih mogu\u0107nosti mo\u017ee razrije\u0161iti neka pitanja, dvojbe, ukazati na trenutnu emociju, asocirati na ne\u0161to svevremensko, trenutno prisutno, aktualno. Potrebno je samo od\u0161krinuti vrata i uroniti u nepresu\u0161no bogatstvo svoga jezika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PRENESENO ZNA\u010cENJE \u2013 NEUPITNO BOGATSTVO JEZIKA U hrvatskome jeziku\u00a0preneseno zna\u010denje\u00a0nastaje kada se osnovni smisao neke rije\u010di pro\u0161iri ili prenese na novi pojam na temelju sli\u010dnosti ili povezanosti. Za razliku od osnovnoga (denotativnog) zna\u010denja koje izravno imenuje stvarnost, preneseno (konotativno) zna\u010denje unosi dodatne osje\u0107aje, asocijacije ili stilske nijanse, \u010dime ujedno i pokazuje raznolikost uporabe leksika te [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":34444,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[211,2],"tags":[],"class_list":["post-34443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-predavanja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=34443"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34445,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/34443\/revisions\/34445"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/34444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=34443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=34443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/katolicka-gimnazija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=34443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}