S ciljem trajne formacije djelatnika katoličkih škola u Republici Hrvatskoj Nacionalni ured za katoličke škole organizirao je u ovim specifičnim uvjetima poseban model formacije koji je podrazumijevao tri predavanja koja su snimljena na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu, a koje su djelatnici pratili u svojim matičnim školama, te dvije radionice koje su provodili pojedini profesori sa svojim kolegama. Trajna formacija u Katoličkoj gimnaziji s pravom javnosti u Požegi organizirana je u četvrtak, 15. listopada 2020. na Dan škole u poslijepodnevnim satima nakon svečanog euharistijskog slavlja koje je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj msgr. Giorgio Lingua, zajedno s domaćim biskupom msgr. Antunom Škvorčevićem te biskupima Đakovačko – osječke metropolije. Terezijino načelo duhovnoga života bilo je „determinada determinacion“ – činiti sve odlučnom odlučnošću, a istim su načelom na dan proslave zaštitnice Katoličke gimnazije u Požegi, svete Terezije Avilske, djelatnici Škole realizirali spomenuti program. Nakon blagovanja za stolom Riječi i euharistijskoga kruha, okrijepili su se i za zajedničkim stolom što je bio preduvjet za dobru cjelodnevnu formaciju.
Formacija kroz predavanja i radionice
Stručno usavršavanje djelatnika Katoličke gimnazije u Požegi otvorio je molitvom vlč. Krunoslav Siroglavić, vjeroučitelj. Po završetku molitve započelo je prvo predavanje na temu „Isus – liječnik“, koje je pripremio doc. dr. sc. Anđelo Maly, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavanje je započeo čitanjem evanđeoskog ulomka iz Lk 6,6-11, kojim je htio dati odgovor na neka od sljedećih pitanja: što sveto Pismo govori o pojmu „osoba“ i o njezinoj tjelesnosti, kako Bog vraća pojedincu i zajednici cjelovitost kroz ozdravljenje te kako shvatiti bolest i ozdravljenje. Citirajući najvažnija svetopisamska mjesta na kojima se spominju termini povezani s procesom ozdravljenja (meso, tijelo, duša, živo biće), istaknuo je kako su narodi Svetoga Pisma različito shvaćali spomenute pojmove od nas koji živimo s velikim vremenskim razmakom u odnosu na njih. Želio je time reći kako Krist nije ozdravljao kod ljudi samo ono prema čemu je društvo današnjice usmjerilo ozdravljenje (tijelo, konkretna bolest), nego i međuljudske odnose, duhovne bolesti i opredijeljenost za životne vrijednosti. Predavač je spomenuo različite Isusove „anamneze“ ili područja kojima je on pristupao ljudima opterećenima raznim poteškoćama: otorinolaringologija, oftalmologija, dermatologija i obiteljska medicina, kako bi dao terapiju za izliječene i mogućnost da sama bolesna osoba djeluje nakon ozdravljenja. Isusova terapija je sadržana u tekstu proroka Izaije: „On slabosti naše uze i boli ponese“ (Iz 53,4; Mt 8,17): Isus je poslan izliječiti središnje bolesti čovjekova bića, a to središte treba staviti u osobitu Božju iscjeliteljsku skrb.
Nakon predavanja djelatnici su imali istoimenu radionicu koju je vodio vlč. Siroglavić. Sudionici su se podijelili u nekoliko manjih grupa, a svaka je grupa imala zadatak nacrtati na sredini hamer papira obris čovjeka. Zadatak je bio za svakoga osobno pokušati definirati „bolest“ iz bilo koje razine (kolegijalne, prema učenicima ili prema roditeljima), te odgovore zapisati na ljepljive papiriće i zalijepiti ih na papir, a potom zajedničkom raspravom pronaći odgovor na pitanje na koji način svakog čovjeka odnos s Bogom osposobljuje da u zajednici bude suosjećajan „liječnik“ bližnjemu. Mnogo je situacija u kojima se kroz odnose između učitelja – roditelja – učenika manifestiraju ponašanja koja se mogu poboljšati, a Isusova škola je najbolji putokaz da se to postigne. Na kraju radionice, imajući u vidu da je Isus taj koji liječi svaki odnos, sudionicima su se podsjetili kolika je važnost molitve u procesu ozdravljenja, te su se za kraj prve radionice zajednički pomolili.
Drugo video-predavanje Škola kao prostor razvoja osobnog, socijalnog i profesionalnog identiteta učenika održao je prof. dr. sc. Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Sudionicima su prezentirana brojna znanstvena uporišta bitna za izgradnju učeničkog identiteta te se među sudionicima stručnog skupa dodatno iskristalizirala potreba sustavnijeg praćenja i uvida u obiteljske i socijalne prilike učenika kako bi se mladi u katoličkoj školi mogli što ravnopravnije odgajati za život.
Nakon izvrsnog i poticajnog predavanja doc. dr. sc. Krunoslava Novaka, s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Pozitivna komunikacija kao temelj za dobru suradnju, održana je i istoimena radionica s ciljem osvješćivanja da način komunikacije utječe na međuljudske odnose jer o svakoj osobi ovisi vodi li računa o drugima i samim time doprinosi zajedništvu i suradnji. Radionicu je izvela Nikolina Bodolović, stručna suradnica psihologinja. Sudionici su procijenili vlastite načine komunikacije priloženim upitnikom. Naglašeno je koliko je važno posvijestiti si da je komunikacija neizbježna – u interpersonalnoj situaciji nije moguće nekomunicirati, da je komunikacija je nepovratna – jednom poslana poruka ne može se povući, što je jako važno u radu s djecom i mladima, te da je komunikacija neponovljiva – nemoguće je ponoviti potpuno istu situaciju zato je važno ne stvarati unaprijed scenarije onoga što će se reći i kako će se nekome nešto reći. Sudionici su u parovima analizirali vlastite komunikacijske vještine te predlagali moguće strategije poboljšanja na temelju odslušanog predavanja. Čuli su na predavanju što je asertivna komunikacija. To je stil komuniciranja koji karakterizira jasno izražavanje zahtjeva po načelu: aktivno slušati druge te isto tražiti za sebe. Drugim riječima: ne okolišam, iskazujem svoje osjećaje i očekivanja te znam uputiti drugima iskrenu pohvalu, ali i konstruktivnu kritiku. Naizgled se čini vrlo jednostavno, ali nažalost, u praksi je nekada teško zauzeti se za sebe, zatražiti nešto za sebe, ili jednostavno reći NE. Iz toga se razloga u radionici kroz zanimljivu aktivnost igre uloga vježbala asertivna komunikacija u situaciji kada je netko napadnut. Pritom se vježbalo parafraziranje, reflektiranje osjećaja i empatije prema sugovorniku. Na kraju su sudionici radionice ponovili svoje znanje o Ja porukama i njihovoj snazi u svakodnevnoj primjeni, te su, podijelivši radne materijale stručnog skupa, zajednički zaključili – uljudna energičnost i pristojna odlučnost otvoriti će mnoga vrata.
Stručni skup je završen molitvom koju je predvodio vjeroučitelj, koji je ujedno udijelio na kraju i blagoslov svima prisutnima. Ovogodišnja trajna formacija djelatnika katoličkih škola još jednom potvrđuje kako je ne samo učenicima, nego nadasve profesorima i drugim djelatnicima škole na čelu s ravnateljem upućen Isusov poziv: „Duc in altum!“ Izvezi na pučinu! Trajnom formacijom do Božjih visina i čovjekovih dubina poznavanja sebe.
