Europska godina jezika, koju su zajednički organizirali Vijeće Europe i Europska unija, 2001. uspjela je uključiti milijune ljudi diljem 45 zemalja sudionica. Njihove aktivnosti slavile su jezičnu raznolikost Europe i promicale učenje jezika. Nakon uspjeha te godine, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se obilježava 26. rujna svake godine.
Opći ciljevi Europskog dana jezika su: upozoriti javnost na važnosti učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje, promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe koju treba njegovati i sačuvati te poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje.
Poezija na engleskom i njemačkom jeziku
Tako smo i mi ovog 26. rujna simbolično obilježili Europski dan jezika i podsjetili naše učenike na važnost učenja stranih jezika te naglasili da nas znanje stranog jezika upoznaje s inovativnošću, običajima i drugim vrijednostima, povećava naše poštovanje prema onima različitog podrijetla, povećava kreativnost te razvoj kritičkog mišljenja i analize, povećava moždanu funkcionalnost i fleksibilnost u načinu razmišljanja, poboljšava mogućnost zaposlenja te gradi samouvjerenost. Ovaj Dan organizirale su profesorice stranih jezika u našoj školi pomoću svojih učenika, prof. Milena Škoda, prof. Dunja Šaro-Vojvodić i prof. Verena Didović. Učenici su ove godine krasnoslovili djela europskih i njemačkih pisaca na njihovim materinjim jezicima pokazujući time svoje vještine kako ovladanosti stranim jezicima tako drevnom vještinom krasnoslova.
Strani jezici otvaraju sva vrata
Učenje stranog jezika također potiče bolje razumijevanje drugih kultura, daje mogućnost ući u sam kontekst te druge kulture. Nedostatak multikulturalne osjetljivosti može dovesti do nepovjerenja i nerazumijevanja, do nemogućnosti surađivanja i pregovaranja. Multikulturalno razumijevanje započinje s pojedincima koji imaju jezične sposobnosti, koji razumiju izvore stranih vijesti i daju uvid u druge perspektive na međunarodnoj razini. Za opstanak u globalnoj zajednici, svaki narod treba takve pojedince. Osoba koja je kompetentna u drugim jezicima može premostiti jaz između kultura, pridonijeti međunarodnoj diplomaciji i uspješno sudjelovati u međunarodnoj trgovini. Kako globalizacija i mobilnost sve više napreduju sve je veća potreba da građanin bude kompetentan drugim jezicima.