„Europa više nije centar svijeta.“ papa Franjo
(Iz govora u Europskom parlamentu)
Da put naših gimnazijalaca u Bruxelles nije tek pučki mit te da Davor i Ivo nisu neka dva brata blizanca potvrdio nam je glavom i bradom dr. Davor Ivo Stier, bivši katolički gimnazijalac iz Buenos Airesa, a danas europski parlamentarac u Bruxellesu. Na poziv svojega kolege, a našega ravnatelja, posjetio je Požegu, točnije osnivača naših škola, msgr. dr. Antuna Škvorčevića, obišao zgradu KG-a i KOŠ-a, a na koncu se i susreo u Dvorani sv. Terezije Avilske s učenicima i djelatnicima naše škole.
Za ovaj susret s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu koji će za manje od dva tjedna biti domaćin našim kolegama Škola se pripremala danima. Tako su prisutni nakon uvodne molitve pogledali film kojim smo se kao škola predstavili dr. Stieru, a nakon kratkog predstavljanja zastupnikove biografije od rodnoga Buenos Airesa, preko Samobora do Belgije, i pozdravnog govora ravnatelja škole, imali priliku dobiti kratki uvid u koncept Europske unije i ovim danima koji nisu jednostavni kako ni za Europu tako ni za Hrvatsku.
Roditelji Europe su demokršćani
Dr. Stier je ponajprije učenike podsjetio na rađanje prvih ideja o zajedničkoj suradnji nekih država Europe nakon ratnih strahota Drugoga svjetskoga rata. Radi se o Schumanovoj deklaraciji iz 1950. kojom je, na prijedlog istoimenog francuskog ministra vanjskih poslova, osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik s ciljem pomirenja Francuske i Njemačke, ali i stvaranja zajedničkog tržišta i suradnje ostalih europskih zemalja. Ono što je gost predavač htio istaknuti jest ono što je svim stranama koje su ušle u projekt Europske unije bilo zajedničko. Istaknuo je da su svi protagonisti stvaranja ove ideje bili demokršćani – francuski ministar Robert Schuman, njemački kancelar Konrad Adenauer, talijanski premijer Alcide De Gasperi. „Ako želimo graditi zajedničku budućnost bez sukoba, nije dovoljno osnovati institucije, moramo tim institucijama dati jedan sadržaj, temelj na kojima ćemo ih graditi, a taj su temelj našli u kršćanskim korijenima Europe.“ nadovezao se Stier te se zapitao, „Gdje je danas Europa? Sjeća li se Europa tih temelja? I postavlja se pitanje jesu li najveći problemi Europe financijski, politički, institucionalni ili je u stvari problem identiteta i vrijednosti.“ Podsjetio je, također, prisutne da su kroz čitavu europsku povijest njeni oci stvarali svoj svijet uz moto ora et labora – moli i radi. „Danas ta Europa koja je zaboravila moliti, ne zna ni raditi, a to se očitovalo u svim segmentima gdje je Europa izgubila snagu i nadmoć.“ objašnjava Stier.
Brojke nisu na strani Europe
Potom se osvrnuo izjave njemačke kancelarke Merkel koja u svojim govorima o Europi danas spominje tri brojke – 7, 25 i 50 te objasnio da stanovništvo EU danas predstavlja tek 7% globalnog stanovništva, dok je prije 100 godina taj postotak iznosio 15 %. Predviđanja su da će do 2050. ta brojka biti tek 5%. Istaknuo je očit problem da Europa stari, da ima ogroman demografski problem. Brojka 25 označava da EU čini 25% globalnog BDP-a, a onih 50% označava polovicu svih svjetskih socijalnih beneficija. Na koncu je zaključio: „Nije čudo da kada je Europa okružena od Ukrajine do Libije, od istoka do zapada, jednom zonom nestabilnosti, zonom rata i kaosa, političkih autokracija i korupcije iz kojih ljudi bježe, da neće bježati prema Rusiji ili Saudijskoj Arabiji, već idu prema Europi.“ te dodao: „Europa u budućnosti ne može uspjeti ukoliko ne riješi demografski problem, a njega neće riješiti ako si ponovno ne postavi pitanje svojega identiteta i svojih vrijednosti koje spajaju jednog Hrvata s Ircem, Španjolcem, Nijemcem.“
„Ovo je posljednja prilika za Europu!“ J.C. Juncker
Ni drugi pokazatelji nisu optimistični za Europu sutra, pojasnio je Stier. Danas su u deset najuspješnijih (najbogatijih) ekonomija svijeta i 4 europske države – Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija, no prema projekcijama MMF-a do 2030. godine ostat će samo Njemačka i Francuska, a 2050. samo Njemačka i to kao posljednja. Tom prilikom se prisjetio Papinog posjeta Europskom parlamentu te dodao: „Upravo na sve se to osvrnuo i papa Franjo kad se obratio parlamentarcima. Prva mu je rečenica bila protokolarna, pozdravio je prisutne, a druga mu je bila, odmah u glavu, Europa više nije centar svijeta. Onda nas je podsjetio na vrijednosti i korijene Europe.“ I nije Papa jedini koji je nastupio s takvim stavom, to je učinio i predstavnik europskih demokršćana Jean-Claude Juncker i predsjednik Europske komisije koji je rekao da je ovo posljednja prilika za Europu jer je očito da Europa dugi niz godina ne može stvoriti potrebnu koheziju i to ponajprije između bogatih država sa sjevera i onih manje bogatih država s juga (Grčka, Španjolska, Italija, Hrvatska) u kojima je među mladima nezaposlenost čak do 40%.
Društvo koje ne priznaje zajedničke korijene
Uzrok za sve veću krizu u Europi i nemogućnost stvaranje toliko potrebne kohezije, Stier vidi u pomanjkanju solidarnosti. „Solidarnost nije postignuta jer mnogi u Europi ne žele priznati što ih točno u Europi spaja, da to nije novac, nije institucija, nego su vrijednosti kojih su se mnoga društva odrekli pa ne mogu razumjeti zašto bi danas neki problem u Hrvatskoj bio problem i u, recimo, Španjolskoj ili Irskoj.“ smatra Stier. „Povratak kršćanskim vrijednostima je ono što je Europi potrebno da se može nositi s izazovima. Europa koja ne želi moliti, je Europa koja ne može raditi! Pri tom je istaknuo da su autonomija Crkve i autonomija države nešto što se mora poštovati, ali to ne znači da moramo ići prema radikalno sekulariziranom društvu u kojem će se na svaku vjeru, ne samo katoličkoj, gledati kao na nekog neprijatelja, a to se, nažalost, u nekim zapadnim članicama EU može osjetiti.“
Oslobodimo se ideologije otpada!
I, na kraju, postavlja se pitanje kako reagirati u javnom životu. Odgovor je dao papa Franjo u svom govoru u Europskom parlamentu: „Moramo se osloboditi ideologije otpada – ideologije koja temeljena na individualizmu drugoga ne doživljava. Ideologija otpada ako neće poštivati život kod začeća, neće ga poštivati ni kasnije. Ako se mladi ne mogu uključiti na tržište rada, dok se drugi besramno bogate, onda su ti mladi otpad, njih Europa ne treba.“ „Društvo koje je temeljeno na takvom konceptu je društvo bez solidarnosti.“ zaključit će dr. Davor Ivo Stier. „Društvo koje se odriče kapaciteta, potencijala, ideja, inovativnosti koje članovi tog društva mogu dati. Umjesto te ideologije otpada, potrebna je jedna doktrina integracije, a kršćani u tom smislu imaju jednu posebnu ulogu da takvu ideologiju zagovaraju.“
Nakon što je odgovorio na nekoliko učeničkih pitanja dr. Stier se oprostio sa svojim mladim domaćinima, a za Samobor ili Bruxelles pošao je sa doista simboličnim poklonima (replikom Rudinske glave, slavonskim pralinama te domaćim proizvodima tvrtke Grbić d.o.o) koji bi ga jednom sutra mogli podsjećati na Katoličku gimnaziju s pravom javnosti u Požegi.
