Za nama je drugi slavljenički duhovno-glazbeni susret Otvorite vrata Kristu koji se prošloga vikenda održao na katedralnom trgu sv. Terezije. Nakon što su se dojmovi slegli svima koji su nastupali ili iz publike pratili, a ponosno možemo reći da se radilo o velikom broju naših učenika bilo kao svirača (Luka Prpić na trubi, Mijo Radić na trombonu), bilo kao pjevača (od bivših učenika pa preko maturanata do prvašića), pa čak i kao solista – Dorotea Markanjević, maturantica 4.a razreda, a onda i kao fotografa i snimatelja, voditelja (Lea Glasnović, bivša učenica naše škole) i redara, možemo reći da je ovaj tip susreta nešto što je očito potrebno Požežanima, kako mladima, tako i čitavim obiteljima.
Ove je godine koncert u tehničkom smislu podignut na još višu razinu, a za što se pobrinuo organizator susreta, vlč. Krunoslav Siroglavić zajedno sa svojim suradnicima vlč. Robertom Kupčakom, koji je bio zadužen za duhovni dio programa u Katedrali, i vlč. Marijanom Pavelićem, koji je u svom stilu kormilario medijskim praćenjem te vizualnim efektima koji su krasili ne samo scenu, već i pročelja župne kuće i Dijecezanskog muzeja. Ono što je ipak najvažnije jest da se pozivu na duhovno-glazbeni susret Otvorite vrata Kristu odazvao respektabilan broj Požežana i gostiju kojih je prema procjenama organizatora bilo oko 2600. Moguće je da su publiku privukla i zvučna imena duhovne glazbene scene – Matej Galić, Petar Buljan i Alan Hržica.
S Matejom i Alanom razgovarali su naši novinari koje je zanimalo otkud im takva strast prema duhovnoj glazbi.
Matej je rođeni Požežanin koji zadnjih deset godina živi u Osijeku. Kroz razgovor nam je rekao da je njegova definicija uspjeha 10% talenta i 90% rada, naravno uvijek se može odustati, a to je neuspjeh. Glazba koju sluša jest i ona kojom se bavi, a to je duhovna glazba koju želi kroz ovakav tip slavljenja kakav je organiziran u Požegi pronositi diljem Hrvatske. U tome mu, kako kaže, pomažu ljudi koji su uronjeni u Boga, koji Mu žele predati život, a to su najčešće sveci.
ALAN HRŽICA
Kao otac, vjernik i obraćenik, što poručujete našim mladima?
– Mladima poručujem da svakako probaju s Kristom. To je bila najbolji odluka u mom životu. Ja sam svoj život preusmjerio prema Bogu. Truditi se živjeti kako nam piše Sveto pismo te kako nas uči majka Crkva… Svi se nekako kroz odrastanje odmaknemo, skrenemo, odlutamo s tog puta, znatiželja nas vodi, ali cilj je vratiti se što prije i mladima poručujem da se drže toga puta.
Kako Vam se sviđa u Požegi i jeste li sretni što možete širiti Božju ljubav i pobjedu ovdje u Slavoniji?
– Jesam, jako sam sretan. Ovo ljeto sam puno radio koncerata u Slavoniji i, evo, očito me Bog u zadnje vrijeme ovdje malo intenzivnije zove. Već sada, prije samog koncerta, atmosfera je predivna. Prelijepo mi je vidjeti koliko je ljudi i mladih ovdje, posebno me dotaklo koliko se mladih uključilo u ovaj koncert i na kakvom je nivou organizacija. Svaka čast svima!
Kada ste počeli pisati i smišljati svoje prve pjesme, što vas je poticalo u pisanju i tko vam je bio najveća inspiracija?
– Prije obraćanja pisao sam pjesme ljubavne tematike i tada sam se vodio ljudskim, prirodnim osjećajima. Poslije obraćenja moje pjesme su totalno promijenile tematiku, preusmjerio sam se Bogu i glavna inspiracija mi je On i Njegova ljubav… Zadnja pjesma koju sam napisao bila je pjesma Marija s mog zadnjeg albuma…
Je li Vam žena podrška i koliko Vam znači obitelj?
– Bog mi je na prvom mjestu, zatim obitelj koja mi je jako važna, to je moja prva zajednica kojoj se rado vraćam. Sada, uz ženu, najveća podrška i radost je moj sin David. On me ispunja i obožavam se svako jutro buditi s njegovim osmijehom jer on mi daje snagu i radost.
Postoje li uzori na našoj estradi dostojni mladih? Tko je Vaš uzor?
– Imao sam puno uzora tijekom odrastanja, ali s ovime čovjek treba stvarno biti oprezan i paziti za kim se povodiš. Meni je glazbeni uzor bio pokojni Oliver Dragojević, odrastao sam uz njegove pjesme. Mislim da je takvih svijetlih uzora danas malo na našoj estradi.
Jeste li ikada razmišljali napisati knjigu o svome životu?
– Jesam, počeo sam i pisati, ali trajat će to godinama. Jednostavno želim da to bude kako i treba. Puno se toga događa trenutno u mom životu, puno koncerta, turneja, postao sam otac i tako, trebat će puno vremena i odricanja.
Slavljenički koncert trajao je gotovo dva i pol sata prilikom kojeg su izvedene čak 23 pjesme domaćih i stranih izvođača. Kruna ovog glazbeno-duhovnog programa bilo je euharistijsko klanjanje u prepunoj požeškoj prvostolnici. Požeška publika mogla je vidjeti da postoje mladi koji ovom gradu mogu donijeti pozitivniju energiju kakvu na mjestima na kojim bismo najprije očekivali često ne možemo naći. U duhu pesimizma i vremenima odustajanja i odlazaka, ovaj uspjeh i ova Božja pobjeda kroz njegove mlade svijetla je točka kojoj se češće moramo vraćati.
Foto: Magdalena Černušak, Žana Jularić i Karlo Bleiziffer
Razgovarale: Magdalena Černušak, Žana Jularić, Martina Grbeš i Barbara Rezo
