Istraživanje socijalne distance prema određenim društvenim skupinama
Cilj istraživanja bio 
je ispitati stupanj socijalne distance prema određenim društvenim skupinama među učenicima Katoličke gimnazije s pravom javnosti.
Socijalnu distancu definiramo kao stupanj socijalne odvojenosti, različitosti i udaljenosti između pojedinaca, grupa ili slojeva društva, a uključuje poželjnost i prihvaćenost pojedinaca ili grupa u društvenim odnosima. Socijalna distanca u bliskoj je vezi s predrasudama.
Predrasude definiramo kao negativne stavove prema pojedincima ili socijalnim skupinama s posebno naglašenom negativnom emocionalnom komponentom stava. Prema pojedincima ili socijalnim skupinama prema kojima imamo predrasude u pravilu imamo neugodne i odbojne emocije. Formiraju se bez odgovarajućih informacija prema tim socijalnim skupinama. Predrasude se ne moraju uvijek iskazati u našem ponašanju, no često ih primjećujemo u različitim oblicima nesnošljivosti. Ako predrasudu zapažamo u ponašanju pojedinca, možemo govoriti o diskriminaciji.
Diskriminaciju definiramo kao ponašanje koje proizlazi iz predrasuda i pogrešnih uvjerenja prema pojedincu ili s
ocijalnoj skupini, a očituje se u nejednakom postupanju prema osobi ili socijalnoj grupi temeljem neke njezine karakteristike. Drugim riječima, osobu se stavlja u nepovoljniji položaj zbog našeg određenog uvjerenja.
Pod pojmom tolerancije podrazumijevamo snošljivost, sposobnost da uvažavamo tuđe ideje, stavove i uvjerenja ili način života. U širem smislu znači prihvaćati, ili barem podnositi, različitosti oko nas. Tolerancija nije urođena, nego je naučena sposobnost primarno u okrilju naših obitelji.
Istraživanje su proveli učenici izborne nastave psihologije pod mentorstvom psihologinje Nikoline Bodolović povodom obilježavanja Međunarodnog dana tolerancije.
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 140 učenika iz svih razrednih odjeljenja naše škole. Istraživanje je bilo u potpunosti anonimno.
Rezultati istraživanja pokazali su koliki bi dio naših učenika pristao na pojedini oblik odnosa prema deset odabranih 
društvenih skupina. Vidljivo je da najmanju količinu predrasuda imamo prema crncima, siromašnim osobama te vjernicima druge vjere. Ostaje pitanje jesmo li prema crncima toliko tolerantni s obzirom na geografsku udaljenost. S pripadnicima ovih društvenih skupina stupali bismo u najveći broj socijalnih odnosa. Značajno više predrasuda imamo prema Romima, oboljelima od AIDS-a, homoseksualnim osobama, ovisnicima i izbjeglicama. Uvjerljivo najviše predrasuda imamo prema psihički oboljelim osobama, kao što pokazuju i druga istraživanja. Psihički oboljele osobe ispitanici žele izbjeći u velikom broju socijalnih odnosa. Najprihvaćeniji su kao stanovnici mjesta u kojem živimo, no u svim drugim oblicima odnosa prihvaćeni su tek od manjeg udjela ispitanika.
Prema diskriminaciji najlošije stoji društvena skupina izbjeglica, koju bi čak 24% naših ispitanika najradije protjeralo iz države. Odmah iza njih nalaze se homoseksualne osobe, koje bi 17% naših ispitanika protjeralo iz Hrvatske. Najpovoljnije u tom smislu stoje siromašne osobe i vjernici druge vjere koji bi bili protjerani od koji 4-5% naših učenika.
Ljudski zakon propisuje toleranciju, Božji zakon propisuje ljubav. Tolerancija kao društveni minimum. Božja zapovijed jest ljubav.