Preliminarni rezultati istraživanja
O istraživanju
U ovom letku prikazani su rezultati istraživanja koje su 2016. godine provele studentice i nastavnice Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Cilj istraživanja bio je ispitati na koji način mladi koriste društvene mreže i provjeriti ovisi li njihovo korištenje društvenih mreža o njihovom socioemocionalnom funkcioniranju.
Istraživanje je provedeno online upitnikom koji je ispunilo 1728 učenika (62.1% djevojaka i 37.9% mladića u dobi između 14 i 19 godina) iz različitih dijelova Hrvatske, kao i iz različitih srednjih škola, od strukovnih i umjetničkih škola do gimnazija.
Problematično korištenje društvenih mreža
Jedan od ciljeva ovog istraživanja bio je ispitati odnos popularnosti i problematičnog korištenja društvenih mreža. Mladi su procjenjivali u kojoj mjeri doživljavaju da su popularni u stvarnom i online svijetu te koliko su skloni problematičnom korištenju društvenih mreža. Ispitana su dva oblika problematičnog korištenja društvenih mreža – zanemarivanje obaveza i kompulzivno korištenje. Zanemarivanje obaveza odnosi se na, primjerice, nepažljivo praćenje nastave zbog korištenja društvenih mreža tijekom nastave, dok se kompulzivno korištenje odnosi na osjećaj prisile da se koriste društvene mreže, kao i uskraćenosti i nelagode ako ih se ne može koristiti (npr. poteškoće s održavanjem pažnje zbog svjesnosti da postoji propušten poziv, obavijest ili nepročitana poruka).
Rezultati ovog istraživanja pokazali su da su mladi koji procjenjuju da su popularniji online i kojima je važno da su popularni na društvenim mrežama te oni koji lakše popuštaju pritisku vršnjaka, skloniji njihovom problematičnom korištenju (zanemarivanju obaveza i kompulzivnom korištenju). Moralno rasuđivanje Upitnikom su ispitana različita načela kojima se mladi rukovode pri donošenju odluka o tome jesu li neki postupci dobri ili ne, tj. pri donošenju moralnih odluka. Utvrdilo se da mladi koji rasuđuju na različitim moralnim razinama, na različit način koriste i društvene mreže. Oni s najrazvijenijim moralnim rasuđivanjem, odnosno koji pri donošenju moralnih odluka u obzir uzimaju ljudska prava i brinu o društvenoj dobrobiti, češće koriste društvene mreže za zabavu nego za razmjenu informacija te manje zanemaruju svoje obaveze zbog njihova korištenja. Mladi koji se pri donošenju odluka o tome što je ispravno usmjeravaju na to kakve će to posljedice imati po njih te hoće li ih drugi zbog njihove odluke smatrati dobrima ili lošima, češće koriste društvene mreže za poistovjećivanje s vršnjacima.
Roditeljski nadzor
S obzirom na način na koji roditelji prate koliko i kako mladi koriste društvene mreže, možemo razlikovati ograničavajući i aktivan roditeljski nadzor. Ograničavajući se odnosi na roditelje koji postavljaju čvrsta i nepromjenjiva pravila i ograničavaju korištenje društvenih mreža i interneta, dok se aktivni odnosi na roditelje koji pravila dogovaraju zajedno sa svojom djecom i koji ne zabranjuju korištenje nego mlade poučavaju njihovom racionalnom korištenju i razumijevanju. Mladi koji procjenjuju nadzor svojih roditelja ograničavajućim, ujedno izjavljuju kako zbog korištenja društvenih mreža više zanemaruju svoje obaveze i skloniji su njihovom kompulzivnom korištenju. Kod mladih čiji roditelji koriste aktivni roditeljski nadzor nije utvrđena povezanost s problematičnim korištenjem društvenih mreža.
Depresivnost i usamljenost
Premda ne možemo tvrditi dovode li usamljenost i depresivnost mladih do drugačijih motiva za korištenjem društvenih mreža ili njihovog problematičnog korištenja ili je pak smjer utjecaja obrnut, u istraživanju smo ustanovili značajne povezanosti tih pojava. Mladi oba spola koji su skloniji zanemarivati svoje obaveze zbog korištenja društvenih mreža i koji procjenjuju svoje roditelje strožima, izjavljuju da su depresivniji i usamljeniji. Srednjoškolci koji više koriste društvene mreže za razmjenu informacija, češće se procjenjuju depresivnijima, dok se oni koji češće koriste društvene mreže kako bi se poistovjetili s vršnjacima, procjenjuju usamljenijima.
Tko češće koristi pojedine društvene mreže i zašto?
Rezultati istraživanja pokazuju kako učenici najčešće koriste Facebook, zatim Instagram, Snapchat i najmanje Twitter. Upitnikom su ispitana tri razloga korištenja društvenih mreža: razmjena informacija, druženje i izvršavanje školskih obaveza te poistovjećivanje s vršnjacima i nastojanje da se vlastiti život učini uzbudljivijim. Učenici koriste društvene mreže iz svih navedenih razloga, ali najčešće za druženje i izvršavanje školskih obaveza. Utvrđene su razlike između djevojaka i mladića u korištenju društvenih mreža pa tako djevojke češće od mladića koriste Facebook, Instagram i Snapchat, dok mladići češće koriste Twitter. Djevojke češće kao razlog korištenja navode druženje, a mladići razmjenu informacija. Najčešće situacije u kojima djevojke i mladići koriste društvene mreže prikazani su na slici:
Razlozi korištenja društvenih mreža i školski uspjeh
Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako djevojke i mladići koji društvene mreže koriste zbog zabave, druženja i izvršavanja školskih obaveza imaju bolji školski uspjeh od onih koji društvene mreže u većoj mjeri koriste kako bi se poistovjećivali s vršnjacima, upoznavali s prevladavajućim mišljenima i trendovima među njima te učinili svoj život uzbudljivijim.
O autoricama istraživanja:
Studentice i profesorice Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3, Zagreb
Kontakti: prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić (gkuterov@ffzg.hr) dr. sc. Inja Erceg (inerceg@ffzg.hr) Vanja Putarek (vputarek@ffzg.hr)
ZAHVALJUJEMO SVIM ŠKOLAMA TE UČENICAMA I UČENICIMA KOJI SU SUDJELOVALI U ISTRAŽIVANJU!